Tvrdi
to grupa građana, predvođena neformalnim građanskim pokretom „Valter“ .
Avjesni
su kažu da je nemoguće dobiti validnu saglasnost za deponiju u zaštićenoj šumi
i u blizini vodozaštitnih zona, te optužuju Autoceste Federacije BiH, nadležna
kantonalna i federalna ministarstva da su perfidno manipulirali procesom
izdavanja dozvola, svjesno kršeći zakonske propise, procedure i planove.
„Ovaj
udruženi kriminalni poduhvat i višestruka zloupotreba ovlasti kulminirala je
još jednom protivustavnom prenamjenom državnog šumskog zemljišta u građevinsko
i nepovratnim uništenjem visoko vrijedne šume na površini jednakoj 28
fudbalskih igrališta“, navode i dodaju: „Nalogodavci i izvršioci ovog brutalnog
ekocida svjesno su prekršili Odluku Parlamenta Federacije BiH o proglašenju
Prostornog plana posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH
“Autocesta na Koridoru Vc”, u kojem je Kraljevo brdo označeno kao
vrijedno prirodno nasljeđe i dio budućeg zaštićenog područja prirode Crni Vrh u
općini Tešanj. Iako je istim Prostornim planom jasno naloženo da višak
materijala iz iskopa sa autoceste mora biti deponovan isključivo van
definiranih zaštićenih područja i na zemljištima najniže bonitetne klase,
kantonalni i federalni organi vlasti su samovoljno i bahato odlučili da se
iskop iz tunela Crni vrh deponuje upravo na najvrjednijem zaštićenom šumskom
zemljištu. Tim više nedavne tvrdnje federalnog ministra Kemala Hrnjića da se
prenamjenama šumskog zemljišta u građevinsko štiti državna imovina djeluju kao
nevješt pokušaj prikrivanja entitetske pljačke i uništavanja prirodnih resursa
Bosne i Hercegovine. A evo kako se zapravo u ovom slučaju “prenamjene”
zemljišta “štitila” državna imovina, životna sredina, zdravlje i sigurnost
građana ali i brendovi mineralnih voda koje tešanjski preduzetnici pakuju u
podnožju buduće deponije“.
Za
krčenje šume na površini većoj od pet hektara, podsjećaju, nužno je Federalnom
ministarstvu za turizam i okoliš uputiti zahtjev za prethodnu procjenu uticaja
na okoliš. Da takav zahtjev nikada nije stigao na adresu Ministarstva, svjedoči
činjenica da isti nikada nije stavljen na javni uvid što je uobičajena praksa.
Umjesto toga, u postupku prenamjene državnog šumskog zemljišta u građevinsko,
Federalno ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu se bez ikakvog pravnog
temelja pozvalo na okolinsku dozvolu iz 2019. godine koja uopće ne spominje ovo
odlagalište. Naime, iako su trebale biti definirane u glavnom projektu autoceste,
lokacije deponija na ovoj dionici su određene naknadno. Zbog toga, ni okolinska
dozvola a ni studija utjecaja na okoliš nisu razmatrale deponovanje stotine
hiljada tona jalovine na 18 hektara iskrčene visoko vrijedne i zaštićene šume
na vrhu planine u blizini vodozaštitnih zona.
U
svojoj “brizi” za državnom imovinom, ističu zabrinuti građani, Federalno
ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu uopće nije definisalo ko treba
izvršiti doznaku i sječu 18 hektrara državne šume. U rješenjima o prenamjeni
uobičajeno ja da se za ove poslove kao i za prodaju drvne mase zaduži javno
preduzeće nadležno za gospodarenje šumama. U ovom rješenju je, dodaju, to slučajno ili namjerno izostavljeno, pa JP
ŠPD Zeničko-dobojskog kantona nije ni provelo tender kojim bi odabralo izvođača
sječe.
„Ko je
u konačnici isjekao ovu vrijednu šumu i ko je prodajom drvne mase uprihodio na
stotine hiljada maraka, pitanje je na koje će neko tek morati odgovoriti. Da
apsurd bude potpun, pobrinulo se i kantonalno ministarstvo za šumarstvo i
vodoprivredu ZDK koje je izdalo mišljenje bez mišljenja. Tako se u istom, bez
ikakvog stava, navodi tek broj čestice na kojoj će biti izgrađena deponija
iskopanog materijala iz tunela. Očigledno se niko nije usudio napisati da gola
sječa 18 hektara vrijedne šume i odlaganje ogromne količine jalovine na vrhu
planine koja geografski dominira teritorijem neće smetati gospodarenju šumama.
Posebno je šokantno da se niti jedan nadležni organ nije očitovao o uticaju ove
sječe i buduće deponije na vodoopskrbu, poplave, klizišta, biodiverzitet, kvalitet
zraka i životnu sredinu općenito. Pa čak ni i “evropski Tešanj” koji bi trebao
biti posebno zainteresiran, ali i zabrinut… Tim više što se pustoši i trajno
uništava najvrjedniji dio državne imovine u ovoj općini“, ističu u NGP Valter.
Napominju
i da je nakon počinjenog ekocida u najmanju ruku otužno čitati studiju uticaja
na okoliš za autocestu koja tvrdi da se šume iznad tunelskog profila Crni vrh
tretiraju se kao zaštićene mješovite šume bukve i jele, te da neće biti
negativnih utjecaja na ovo zaštićeno područje jer je trasa na navedenoj dionici
najvećim dijelom izvedena tunelom.
Sve
ovo je, uvjereni su, jednostavno pogaženo nečijom samovoljom da se deponija
formira upravo iznad tunelskog profila, što je zaista suluda odluka donesena
bez pravne osnove, stručne analize, javne rasprave, mišljenja Općinskog vijeća
Tešanj i generalno bez znanja građana. A možemo dodati i bez ikakvog zdravog
razuma.
Postavljaju
i pitanje čija je zapravo ovo ideja i kome je u interesu? Jesu li “čuvari”
državne imovine toliko nestručni i arogantni ili možda ipak korumpirani da bez
imalo obzira i odgovornosti sprovedu pretvaranje izuzetno vrijednog državnog
šumskog zemljišta u deponiju jalovine?
Na ovo
i brojna druga pitanja, Autoceste Federacije BiH, nadležna kantonalna i
federalna ministarstva će morati dati odgovor. No, ako se ovako očigledan i
lako dokaziv ekocid, kriminal, kršenje zakona i planova ne nađu pred sudom,
možemo slobodno reći, zaključuju u NGP Valter, da su istražni i sudski organi
kao i kompletna Federacija BiH, konačno dosegnuli svoj “Crni vrh”.