Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine na svoju 60 godišnjicu nalazi se pred isključenjem struje! A zaposleni radnici, kojima plate kasne punih pet mjeseci, strahuju samo za jedno – sudbinu 20 000 književnih i pozorišnih eksponata, među kojima su originalni rukopisi Ive Andrića i Meše Selimovića, sto Petra Kočića, književna soba Silivija Strahimira Kranjčevića, soba Hasana Kikića i mnoštvo predmeta i pisama neprocjenjive vrijednosti.
Da apsurd bude veći, novac je Muzeju odobren, ali na račun ne liježe.
“Čekamo uplatu novca koji nam je odobreno na konkursu koji je raspisalo Ministarstvo kulture i sporta KS za kulturu u ovoj godini. Međutim kod nas sve sporo ide, novac ne liježe na račun, a mi vrlo dobro znamo račun za struju dobijemo danas, sutra račun, moramo ga platiti ili će nam struja biti isključena čime će biti dovedena u pitanje sudbina 20 000 eksponata jer će bitu isključeni, alarmni sistemi, to je situacija u koju nikako ne smijemo da dođemo”, priča za BUKU Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književne i pozorišne umjetnosti BiH koja umjesto da sa svojim timom priprema proslavu 60-te godišnjice rada ove ustanove, ovih dana strijepi od poštara.
Inače ovu situaciju Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i ostalih šest institucija kulture od državnog značaja- Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, te Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, prolaze gotovo svake godine.
Razlog je taj što nemaju riješen status osnivanja što znači da ni država ni entiteti ni kantoni nikada nisu u potpunosti preuzeli brigu o njima.
Iako im plate kasne mjesecima, velikim zalaganjem i radom uspjeli su postići da nemaju nikakvih dugova: “Nedavno nam je isplaćena plata za novembar mjesec 2020. godine, znači još nismo dobili decemabrsku platu, a sav rad ove godine nije plaćen. Bjedno je to kada sebi i svojim zaposlenicima duguješ platu. A da dobro radimo dovoljno govori podatak da van naše institucije nikome ne dugujemo ništa”.
Finansiraju se uglavnom preko projekata, kao i nevladin sektor, pa se nekada desi da ne dobiju projekat ili se desi pandemija zbog koje je sitiuacija proteklih mjeseci bila puno lošija nego inače.
Tri mjeseca su bili zaključani, pa nisu mogli ostvariti prihode ni komercijalnim projektima kojim se inače finansijski ispomažu.
Šehabović ističe da su jedini projekti koji traju duže od jedne godine oni međunarodni, što znači da ako hoće da razvijaju naše muzeje moraju naći sredstva iz inostranstva, ne iz naše zemlje. Ali ovakvu projekti zakonski ne dozvoljavaju osnovno održavanje- plaćanje režija i plata zaposlenima.
Da se riješio pravni staus Muzeja ne radi se ništa, kaže Šejla, nego se traže riješenja da se napravi neka vrsta privremenog finansiranja. “To je, moram reći hvale vrijedno, jer bilo je godina kada se nije dalo ni pomenuti da postoji ovih sedam institucija bez državnog staranja. Sada se bar nešto dešava na kantonalnom nivou, bar razmišljaju kako nešto bar privremeno riješe, barem finansiranje, ako ne upravljanje i nadležnost”, kaže za BUKU Šejla Šehabović.
Navedimo na kraju da u ovom trenutku u fondovim Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine se nalazi 67 književnih zbirki i 17 pozorišnih zbirku sa preko 20.000 eksponata.
KNJIŽEVNI FOND
U fondovima književnoga dijela nalazi se materijal – zbirke za proučavanje književnosti naroda BiH, među njima najbogatije su zbirke Isaka Samokovlije, Ive Andrića, Meše Selimovića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Branka Ćopića, Hamze Hume, Borivoja Jevtića, Safvet-bega Bašagića, Amheda Muradbegovića, Maka Dizdara, Marka Markovića i arhiva književnoga časopisa Brazda. Uz zbirke pojedinih književnika nalaze se i kompletne biblioteke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Ahmeda Muradbegovića, Marka Markovića, Kalmija Baruga, Midhata Begića i Josipa Lešića.
POZORIŠNI FOND
Pozorišna građa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine je također raspoređena u zbirkama: zbirke plakata i programa pozorišnih predstava bosanskohercegovačkih pozorišta od 1920. do danas, zbirku scenskih fotografija bosanskohercegovačkih pozorišta, zbirku individualnih scenskih i osobnih fotografija pozorišnih umjetnika/ca, te posebne idividualne zbirke pojedinih pozorišnih stvaratelja/ica (reditelja, glumaca/ica, scenografa/kinja, kostimografa/kinja, dirigenata, opernih i baletnih umjetnika/ca). Najbrojnije su zbirke glumaca/ica, reditelja, scenskih i kostimografskih radnika/ca: Vasa Kosića, Jelene Kešeljević, Uroša Kravljače, Jolande Đačić, Reihana Demirdžića, Zvonka Zrnčića, Safeta Pašalića, Olge Babić, Josipa Lešića, Juroslava Korenića, Borisa Smoja i drugih.