Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i lider SDP-a Nermin Nikšić održali su sastanak u Mostaru. Najavili su nastavak dobre saradnje te su razgovarali o funkcionalnosti vlasti i radu institucija u Federaciji BiH. Razgovarali o ključnim pitanjima i nastavku reformskih procesa kroz stabilne i funkcionalne institucije na putu prema EU. Zbog čega je nastupio zastoj u procesu EU integracije Bosne i Hercegovine, i da li je moguće izaći iz tog zastoja? O ovoj i drugim temama za N1 govori Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za Europsku stabilnost, uživo iz Berlina.
Kada pogledamo na posljednja dešavanja vezana za povlačenje prve tranše sredstava iz Plana rasta EU, da ih zbog trenutnih politika nismo uspjeli dobiti, a da ne gledamo mjesec, dva ili tri unazad, kada smo svjedočili brojnim blokadama u radu državnih insitucija, šta biste vi rekli, gdje je BiH u ovom eurointegracijskom procesu?
Kad je u pitanju povlačenje novca, rekao bih da smo čuli sve strane i viče puta, čak i Ambasadu Sjedinjenih Država, koja direktno i nema veze s Planom rasta, jedino nismo čuli Europsku komisiju, koja bi ustvari trebala biti tu da pojasni šta se desilo od ključne srijede kada je EU Delegacija kazala da Europska komisija očekuje Program reformi, koji će odgovarati komentarima koji su ranije dostavljeni bh. vlastima, a a koji uključuje tri famozne reforme o kojima se dosta govorilo zadnjih dana. Šta se desilo? Da li se poslao signal da bi odustalo od dvije od tri reforme, od komentara koje je Komisija dostavila ili ne, i šta je to što se konkrento sada dešava, nismo čuli. Dio problema o raspravi je i na strani Europske komisije odnosno EU Delegacije, i ono što ja sumnjam jeste da postoje različita mišljenja u samoj Komisiji, o tome kako dalje iz ovog gdje smo sada.
Da li je moguće da je razlog neoglašavanja po ovom pitanju to što nisu očekivali blokadu?
Nažalost zbog nedostatka transparentnosi na strani Europske komisije i EU Delegacije teško je reći ono što pretpostavljam.
Kakve su šanse da BiH uhvati priključak za ostatak sredstava iz Plana rasta? Koja su naredna očekivanja iz Brisela? Može li ih BiH ispuniti, ako smo pali već na prvom ispitu?
Novi Plan rasta je nov i određene procedure jesu nove. Bila je ideja da Eurpska komisija prikupi Planove reformi od svih šest zemalja regije i dostavi ih zemljama članicama, koje ih moraju potvrditi. Logično bi bilo da iz Europske komisije ide informacija – i bez svih haosa na bh. političkoj sceni, da se kaže u Briselu tog plana reformi nema i zemlje članice ne mogu odlučivati, i u ovom trenutku iz perspektive Brisela se čeka i pokušava iznaći rješenje da BiH ipak u nekom roku dostavi neki Plan reformi, ali preduslov je da se o tome dogovori unutar BiH.
Dugo su trajali pregovori, Američka ambasada je stavila krivicu na SDA i SNSD, vi ste targetirali EU Delegaciju. Zašto sredstva nisu povučena, jesu li politički interesi stavljeni prije građanskih?
Europska komisija je ušla vrlo ambiciozno u cijeli proces, ne samo sa BiH nego i ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Očekivanje Europske komisije je bilo: imamo šest milijardi, to njima treba i na osnovu toga ćemo pokrenuti reforme koje su bile u zastoju ili nazadovale, i u tom smislu komentari Komisije su značili spisak dobrih želja šta očekuju ne samo od BIH nego i drugih zemlja, ali nisu očekivali testiranje odlučnosti od strane BiH.
Šta biste vi rekli zbog čega je nastupio zastoj u provođenju potrebnih reformi. Da li su razlog predstojeći lokalni izbori, pa su sve stranke ostavile da se svim im pitanjima bave nakon izbora ili će se i nakon izbora nastaviti istim kursem?
Više faktora je igralo ulogu, jedan vrlo važan je da je došlo na bh. strani do sazrijevanja da proces EU integracije ne staje dok ne postanete punopravna članica i iza svake odluke, ma kako se predstavila da u stvari nakon tih uspjeha dolazi naredni korak, koji može biti i teži i zahtjevniji. Na bh. strani je došlo do malog zamora onih koji su nosili proces do odluke u martu. Naravno tu je i nametanje od strane visokog predstavnika, kuršlus odnosno poremećaj odnosa između EU Delegacije i OHR-a, i sveukupni odnosi u regiji koji su iz Beograda kroz Svesrspki sabor i nekih drugih akcija poremetili odnose kako u regiji tako u BiH.
Je li moguće izaći iz ovog zastoja u procesu EU intergacija? Gdje vi vidite rješenja?
Rekao bih da je priortiet svih prioriteta ovaj Plan rasta. Europska komisija je uložila jako puno kredibiliteta, vjeruje da je to nešto što treba regiji i da će pokrenuti procese. Izbori u EU i SAD-u, i promjene na celu EU Delegacije, sve je to utjecalo da ne postoji pozicija u BiH, Briselu, EU, koja politički može dominantno postaviti fokus na EU integracije.
Jesu li moguća neka nova institucionalna rješenja za odvijanje procesa integracije u EU i koja bi to po vama bila?
Do lokalnih izbora ne vidim političara, ni političku stranku ni grupu ni koaliciju koja bi postavila to kao fokus, jer postoji puno više stvari u interesu.