Predstavnici četiri nevladine i strukovne organizacije koje okupljaju članove iz cijele BiH iznijeli su svoje prijedloge izmjena Ustava i uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana BiH / Ostalih.
Svoje prijedloge dostavili su bh. parlamentarcima u cilju rješavanja slučaja “Sejdić i Finci”. Komisija će prijedloge razmatrati na sjednicama od danas do srijede, a konačan prijedlog rješenja za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava trebalo bi da bude utvrđen 30. novembra.
Organizacije ACIPS, Forum građana Tuzle i Pravni institut BiH u proteklih nekoliko godina razvili su ustavne amandmane koji se, iako nastali nezavisno jedan od drugog, temelje na zajedničkim principima poštovanja ljudskih i građanskih prava i unapređenja demokratije u BiH. Ovo zajedničko predstavljanje prijedloga značajan je korak u osiguravanju da se organizacije civilnog društva uključe u proces donošenja odluka kao ravnopravni partneri vlastima.
Ove tri organizacije su predstavile svoje amandmane koji se odnose na Dom naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Sve tri organizacije predlažu povećanje broja delegata u Domu naroda, kako bi se povećala funkcionalnost ovog doma. Forum građana Tuzla i Pravni institut predlažu uključenje pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, kao i delegata iz reda konstitutivnih naroda koji će biti birani iz oba entiteta; dok ACIPS predlaže formiranje kluba Ostalih i zastupljenost delegata i sa područja Brčko Distrikta, a ne samo iz FBiH i RS. Što se tiče Predsjedništva BiH, Forum građana Tuzle i Pravni institut predlažu predsjednika sa tri potpredsjednika koji bi se rotirali, dok ACIPS smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala imati jednog predsjednika.
Lajla Zaimović Kurtović, predsjednica ACIPS-a iz Sarajeva, istakla je da je položaj nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana u BiH, najblaže rečeno, ugrožen.
“Sa ovakvim ustavnim poretkom u Bosni i Hercegovini, građani i građanke koji pripadaju nacionalnim manjinama i nacionalno neopredijeljenima nemaju puno izbora. Upravo zato je od iznimne važnosti politička odluka o donošenju prijedloga za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci jer napokon znači volju i prihvatanje neophodnosti da se situacija po ovom pitanju počne popravljati. Položaj ovih građana i građanki se jedino može promijeniti reformom Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno omogućavanjem ustavno-pravnim mehanizmima da građani i građanke Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda postanu ustavna kategorija. Pod ovim ne mislim samo na Ostale (dakle nacionale manjine i nacionalno neopredijeljene), već i na građane i građanke BiH kao na ustavnu kategoriju i na priznavanje njihovih kolektivnih prava”, rekla je Zaimović Kurtović za BUKU.
Istakla je da osim izmjena Ustava BiH koje su direktno vezane za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, i o kojima se u posljednje vrijeme najviše govori, u ACIPS-u smatraju da je neophodno uvođenje kolektivnih prava za sve pripadnike i pripadnice nacionalnih, vjerskih i drugih skupina, čime bi se stvorio pravni osnov za korištenje svih mehanizama za ostvarenje prava zaštićenih u priznatim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava.
Muhamed Mujakić iz Pravnog instituta BiH rekao je da ako Komisija ozbiljno razmotri sve prijedloge, rješenje lako može biti dogovoreno.
“
Sva tri predstavljena prijedloga šalju zajedničku poruku, a to je da civilno društvo i strukovni sektor u BiH ima ekspertizu i želi aktivno učestvovati u kreiranju bolje budućnosti za građane BiH”, istakao je Mujakić.
Kao vlastiti odgovor na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, predstavnici Građanskog fronta Ostalih iz Mostara predložili su ustavni presedan kroz davanje mogućnosti “Ostalima” da sami definišu korpus svojih kolektivnih prava, da se upišu u ustav kao četvrti konstitutivni element i time dobiju mogućnost odbrane vitalnih kolektivnih interesa, te tako obezbijede pravo na autonomiju u školstvu, sudstvu i medijskom prostoru.
U društvu u kojem je sve opterećeno podjelama između Bošnjaka, Srba i Hrvata, položaj drugih grupacija i odnos prema njima u suštini se zanemaruje, pa nije izvjesno da li zaista može da dođe do nekih korjenitih promjena.
“Ja bih iskreno voljela i željela da se promjene mogu dogoditi, ali plašim da je to vrlo teško u društvu u kakvom trenutno živimo. Nažalost, etnička podjela je i dalje osnovna podjela na kojoj se sve temelji u Bosni i Hercegovini. Iz toga proizlazi i nemogućnost političkih kompromisa, a dokaz tome je i činjenica da nakon trinaest i po mjeseci od izbora još uvijek nemamo vlast na državnom nivou. Upravo iz tog razloga se plašim da smo još uvijek daleko od mogućnosti suštinskih promjena u našoj zemlji. Sa druge strane, od nečega se mora krenuti, i upravo su ustavne promjene po presudi Sejdić-Finci pravi početak”, objasnila je Zaimović Kurtović.
Dodala je da se nada da će se Komisija uspjeti usaglasiti i napokon donijeti prijedlog rješenja za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava.
“Također se nadam da će uvažiti neke od prijedloga amandmana koje su im prezentirale nevladine organizacije na sjednici Komisije održanoj 4. novembra. Pretpostavljam da će biti usvojen prijedlog o proširenju Doma naroda, budući da je to osnovni preduslov za implementaciju presude i ono što je zajedničko prijedlozima svih političkih stranaka i nevladinih organizacija. Nažalost, bojim se da odluka po pitanju Predsjedništva BiH neće biti radikalna i da smo još uvijek daleko od ACIPS-ovog prijedloga jednog predsjednika, nego da će opet prevladati kompromisi i da ćemo i dalje biti država sa višečlanim predsjedništvom sa mehanizmom rotacije, što dalje samo održava i produbljuje etničku podjelu u Bosni i Hercegovini i udaljava nas od modela savremene građanske države”, zaključila je Lajla Zaimović Kurtović.