Civilno društvo u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci suočilo se s više teškoća za kratko vrijeme, pa je u traženju mogućih rješenja, jučer na vanrednom događaju „Civilka“ doneseno nekoliko zaključaka od kojih prvi poziva na solidarnost, jedinstvo civilnog sektora, kao odbranu od pritisaka i preduslov opstanka.
Teškoće u novonastalim okolnostima su finansijske, sigurnosne i pravne prirode, a uzrok su, među ostalim, nedovoljno promišljeno eksperimentiranje vlasti sa visinom minimalne plate u Federaciji BiH, nedavno donošenje takozvanog “zakona o stranim agentima” u Republici Srpskoj, kao i nasrtaji na ustavni poredak koji institucije Bosne i Hercegovine stavlja na ozbiljan test i jedan je od ključnih momenata u kojem se propituje suverenost Bosne i Hercegovine.
To je rečeno na današnjoj pres-konferenciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD) uz napomenu da je usljed navedenih problema, događaj „Civilka“ jučer upriličen prvi put vanredno iako je u ‘normalnim’ okolnostima, to redovno okupljanje kad organizacije civilnog društva razmatraju aktuelne prilike u svom sektoru.
Kako je na pres-konferenciji kazala direktorica CPCD-a Aida Daguda, jedan od jučerašnjih zaključaka vanredne „Civilke“ govori o potrebi odbrane temeljnjih vrijednosti i vlastitih vrijednosti civilnog sektora jer „o demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava se ne može pregovarati“.
Sljedeći zaključak poziva na definisanje jasnog plana djelovanja civilnog sektora u kriznim situacijama uključujući alternativne strategije i međusektorsku saradnju s medijima, akademskom zajednicom, međunarodnim partnerima, privatnim sektorom.
„Sigurnost i mir su naše zajedničke odgovornosti“, glasi naredni zaključak „Civilke“ jer „nužno je instistirati na odgovornosti vlasti i osigurati mehanizme zaštite organizacija civilnog društva i aktivista od pravnih i političkih pritisaka“.
Vraćanje glasa građanima je posljednji zaključak jučerašnjeg skupa, a u biti je imperativ i obećanje da će civilno društvo nastaviti jačanje lokalnih inicijativa stoga što građani moraju biti više uključeni u donošenje odluka u Bosni i Hercegovini, kazala je direktorica CPCD-a.
Ona ističe da je za civilni sektor vrlo zabrinjavajuće pravno okruženje u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji BiH jer je zakonodavstvo o minimalnoj plati pogodilo neke od civilnih organizacija, pa i one što se bave problemima marginalizovanih grupa. I poreski okvir je „vrlo nedefinisana zona“, rekla je Aida Daguda.
Predsjednik nevladine organizacije Centar za životnu sredinu Tihomir Dakić obratio se također danas na pres-konferenciji, navodeći prvenstveno novonastale izazove za civilni sektor u Republici Srpskoj gdje je, po njegovim riječima, naročito u posljednja dva mjeseca stanje dosta teže budući da ima i prijetnji aktivistima. Generalni problemi su smanjenje finansijske podrške i donošenje „zakona o stranim agentima“, kao i „medijski suton“, kako je kazao, u odnosu prema pojedinim organizacijama civilnog društva te izostanak pravovremene reakcije međunarodnih predstavnika. S jedne strane je pritisak usmjeren na udruženja građana, a s druge na prirodne resurse Bosne i Hercegovine u RS-u, „što je tema koja se iza brda valja“, kazao je Dakić.
Na kraju pres-konferencije, direktorica Centra za promociju civilnog društva je najavila da će zbog novonastalih teškoća po civilni sektor u Bosni i Hercegovini, događaj „Civilka“, iako redovni vid aktivnosti dosad, biti organizovan vanredno još koji put kada će vjerovatno biti riječi o poreskim ograničenjima te prekidu finansiranja projekata za civilno društvo od aktuelne američke administracije.
“Civilka” ili Operacija: Otpor CIVILKA je redovni događaj na kojem Centar za promociju civilnog društva (CPCD) svake godine okuplja predstavnike civilnog društva kako bi razgovarali o aktuelnim pitanjima i izazovima od važnosti za civilni sektor u Bosni i Hercegovini.