Konferencija je imala za cilj da okupi
udruženja, aktiviste i medije iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te da se
razgovara o stanju u našem društvu, a posebno u civilnom sektoru, u svjetlu izmjena Krivičnog
zakonika i usvajanja Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih
organizacija od strane Vlade RS, kao i sve češćih napada na udruženja i aktiviste i
negativne slike civilnog sektora u našem društvu.
Cilj Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, koji je organizovao ovaj
skup, bio je da se kroz dvodnevnu konferenciju definiše stanje i mogućnosti
civilnog sektora, trenutne izazove i prespektivu razvoja, sa konkretnimm
koracima u cilju očuvanja civilnog društva i osnovnih vrijednosti za koje se
zalažemo, a to su pravo na okupljanje i udruživanje, pravo na slobodu mišljenja
i govora, a koje su na udaru donošenjem restriktivnih zakona i kontinuiranog
omalovažavanja udruženja i aktivista.
Aleksandar Žolja, ispred Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, kazao je da
je cilj konferencije bio razgovor o užem prostoru za djelovanje organizacija
civilnog društva, medija i aktivista, o svim temama a ne samo o najavljenom
Krivičnom zakonu koji je predložila Vlada RS-a.
“Mi smo ovom konferencijom željeli da skrenemo pažnju na trenutno
atmosferu linča prema aktivistima i organizacijama, a koje dolaze od najviših
krugova vlasti u Republici Srpskoj. Ideja konferencije je da okupi
organizacije, medije i aktiviste, te da vidimo šta činiti da ovaj zakon
spriječimo i kako da djelujemo ako se i kada se taj zakon usvoji. Zaključili
smo da treba da budemo zajedno i solidarni, te da radimo na zajedničkim
kampanjama koji će ići i na to da se uključe i građani, ali i institucije kako
bi spriječili da se ovaj besmisleni zakon usvoji.
Neki od učesnika konferencije
su čak davali i ideju da se taj zakon parodira. Uglavnom, cilj ove konferencije
bio je da se usaglasimo šta nam je raditi dalje”, pojasnio je Žolja.
Na Konferenciji je prisustvovao i zamjenik šefa misije OEBS-a OESC-a u BiH,
Tomas Puš.
“Nažalost, Vlasti Republike Srpske imaju namjeru da donesu zakon koji se,
u nekom svom svjetlu naziva i zakonom o stranim agentima. Ako se ovaj zakon
donese u ovom obliku on će ograničiti rad organizacija civilnog društva. OSCE
to smatra neprihvatljivim i zato zahtjevamo od vlasti Republike Srpske da
prekinu proces donošenja ovog zakona. Ja neću zalaziti u svaki argument razloga
zbog čega mi imamo takvo mišljenje vezano za donošenje ovog zakona.
Naime, naš
ambasador Brajan Agler je prije nekoliko dana napisao i poslao pismo narodnim
poslanicima NSRS-e u kojem se detaljno navodi zbog čega bi donošenje ovakog
zakona bilo štetno. Organizacije vezane za civilno društvo su bitne u svakoj
državi i društvu, i njihovo uključenje u javni diskurs je veoma bitan i on ne
treba da bude u skladu sa politikama vlasti ili bilo kojih drugih politika.
Organizacije civilnog društva u slučaju donošenja ovog zakona bi imale
poteškoće u iznošenju svojih stavova i djelovanja i zato tražimo od vlasti
Republike Srpske da u potpunosti prestanu sa ovom inicijativom” kazao je
zamjenik šefa misije OEBS-a OESC-a u BiH.
Učenik konferencije je bio i Dražan Pejaković iz udruženja građana
“Radnički pokret”.
“Podržavam svaku inicijativnu kao što je ova konferencija jer udruženja
građana treba da se ujedine i da se zna ko, koliko, šta i za koga radi, kako bi
se znalo koliko ta udruženja doprinose razvoju civilnog društva i pomažu
građanima. U principu, ovo sve što mi radimo kao aktivisti građanskih udruženja
trebalo bi da radi Vlada RS-a. Međutim, nametanjem novoga zakona vlast pokušava
da ugasi sva udruženja vezana za civilno društvo. Zamislite da ugušite
udruženje “Mozaik prijateljstva” koje ima svoju kuhinju i koje pomaže
najsiromašnijim građanima da se prehrani. Zamislite da se ugasi udruženje
“Lara” koje štiti interese žena, ili da ugušite udruženje
“Radnički pokret” koje štiti interese radnika ne samo u RS-u nego u
cijeloj Bosni i Hercegovini. Da li možete zamisliti da se takvim organizacijama
spriječi rad, stavljajući im se etiketa stranih agenata. Mi koji pomažemo
građanima nismo strani plaćenici, mi smo osobe koje vode brigu o građanima i
njihovim pravima i dajemo svoj maksimum da uradimo ono što bi zapravo država
trebala da radi”, naglasio je Pejaković.