Iako je CIK osigurao 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija za izbore, veliko je pitanje da li će te tehnologije biti upotrijebljene na izborima 2026. godine, s obzirom na to da procedure koje treba sprovesti nisu nimalo jednostavne, a posebno osiguranje političke volje za izmjenu Izbornog zakona BiH.
Naime, da bi se nove tehnologije uopšte implementirale, neophodno je izmijeniti Izborni zakon BiH.
“Postoji potreba za izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao što je, na primjer, redizajn glasačkog listića, kako je to predloženo u Studiji izvodljivosti, s obzirom na to da dosadašnje formate ne podržava nijedan skener, a sa četiri listića za četiri nivoa vlasti postoji problem osiguranja tajnosti glasanja i brzine rada skenera i mogućih gužvi. Takođe, potrebno je propisati da su rezultati brojanja putem skenera ‘utvrđeni rezultati izbora’, s obzirom na to da ukoliko ostane i ručno brojanje, postavlja se pitanje svrsishodnosti skenera”, navodi se u odgovoru Centralne izborne komisije BiH na jedno od postavljenih pitanja poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
CIK navodi i da je izmjena Izbornog zakona BiH bitna i sa aspekta pravne osnove za sprovođenje tendera, jer bi bio veliki problem ukoliko bi se izvršila nabavka, a skeneri ne bi podržavali postojeća zakonska rješenja.
Ako se uzme u obzir da u BiH trenutno ne postoji nikakva većina i da mnogo manje stvari nemaju podršku, teško je očekivati da će u skorije vrijeme biti moguće postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, posebno ako se uzme u obzir da uskoro ulazimo u izbornu godinu, u kojoj se po pravilu Izborni zakon ne mijenja.
Dalje, problem uvođenja novih tehnologija je i u tome što ne postoji saradnja Ministarstva finansija i trezora BiH i Centralne izborne komisije, jer postoji potreba i da se dio od 112,5 miliona KM koje je CIK dobio “prelije” i u Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).
“Potrebno je pripremiti tendersku dokumentaciju. IT odjel u CIK-u gotovo ne postoji, a znanja institucije o tehnologijama u izbornom procesu su vrlo skromna. Za potrebe pilot-projekta ove nabavke su vodili donatori, a CIK ove procedure mora voditi na temelju odredbi Zakona o javnim nabavkama, koji je poprilično rigidan i strogo formalan”, navode u CIK-u.
Ističu i da su pristupili izradi tenderske dokumentacije, a da je trenutno dilema da li tu nabavku podijeliti na više njih i na lotove, te da bi se vrlo lako moglo desiti da nabavku hardvera dobije jedna firma, a softvera druga firma, koja bi trebalo da izradi taj softver za tehnologiju koju ne poznaje, a uz sve to tehničku podršku bi mogla dobiti treća firma, što bi proces učinilo “gotovo nemogućim”.
“S obzirom na iznos nabavki i politički kontekst vezan za donošenje odluke o osiguranju sredstava, postoji velika vjerovatnoća uloženih žalbi, što sami proces dodatno usložnjava i pomiče rokove za realizaciju, a u nekim slučajevima i potrebu za ponavljanjem cijelog postupka”, navode u CIK-u.
Kada je riječ o samim rokovima, u CIK-u kažu da za izradu tenderske dokumentacije treba 20-30 dana, a s obzirom na to da treba raspisati međunarodnu nabavku, rok za prijavu treba da bude 45 dana. Nakon toga treba ostaviti deset dana rok za žalbu, a dodatnih deset dana za evaluaciju, te još najmanje toliko za dobijanje saglasnosti Pravobranilaštva BiH i sklapanje ugovora.
“Sredstva su postala operativna tek od 21. avgusta 2025. godine i od tada CIK ima mogućnost usvajanja plana nabavki i raspisivanja tendera. U idealnim uslovima ugovor bi mogao biti sklopljen krajem 12. decembra 2025. godine, s tim da eventualne žalbe sve ovo odgađaju”, istakli su u CIK-u.
Jedan od problema koji će odužiti nabavku je i činjenica da nijedna firma u svijetu trenutno nema 6.000 skenera i 6.000 uređaja za identifikaciju birača na lageru i za njihovu izradu i transport trebaće minimalno tri do četiri mjeseca od dana sklapanja ugovora.
“Tek nakon isporuke započinju aktivnosti integracije softvera, konfiguracije uređaja, vršenja potrebnih testova, otklanjanje nedostataka, te preostale neophodne aktivnosti vezane za pripremu uređaja”, piše u odgovoru CIK-a.
Uz sve ovo, problem će biti i eventualno skladištenje robe koja se nabavlja jer uređaji treba da budu na temperaturi od 10 do 27 stepeni, sa vlažnošću od 30 do 60 odsto. Potreban je i prostor za konfiguraciju i pripremu uređaja, a osiguranje skladišta je neophodan uslov.
“Nemoguće je izgraditi adekvatno skladište u ovom kratkom roku”, kažu u CIK-u.
Poseban problem za uvođenje novih tehnologija predstavljaju i ljudski resursi, a u CIK-u ističu da ni posljednje izmjene Izbornog zakona BiH nisu praćene adekvatnom sistematizacijom. Novi pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, njegova izrada i pribavljanje potrebnih saglasnosti traju već dvije godine, s tim da tom novom sistematizacijom nisu obuhvaćeni novi poslovi vezani za uvođenje tehnologija u izborni proces.
“Uz sve navedeno, uz ionako skromne resurse, raditi i na svim neophodnim poslovima vezanim za uvođenje tehnologija u izborni proces je nemoguće”, kažu u CIK-u.
Za potrebe projekta potrebno je osigurati, između svega ostalog, i 5.300 operatera i pet odsto rezervnih operatera, zatim “nacionalni pozivni centar za podršku” u kojem bi bilo 70 mjesta, plus sedam supervizora, te još 90 koordinatora koji će pripremiti uređaje za izbore.
“Ove brojke same po sebi govore o dimenzijama procesa, teškoćama sa pronalaskom dovoljnog broja potrebnih ljudi, njihovom selekcijom i edukacijom, ali i administrativnim poslovima vezanim za imenovanja, pripreme ugovora o djelu, isplatu i statistiku”, ističu u CIK-u i naglašavaju da se svi poslovni procesi moraju korigovati zbog prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.