Iako cijena kafe na berzama raste, do poskupljenja ovog za mnoge omiljenog napitka u Bosni i Hercegovini ne bi trebalo doći, kažu naši sagovornici.
Tako je tokom prethodnih dana cijena kafe arabika na berzi u Njujorku porasla na dvomjesečni maksimum nakon što su hladnije vrijeme i mrazevi u Brazilu izazvali zabrinutost da će rod najvećeg svjetskog proizvođača biti manji od očekivanog.
Majkl Mekdugal, analitičar agencije “Mekdugal Global view”, upozorava da problem nije samo tekuća sezona, već i naredna.
“Mrazevi već izazivaju stresno cvjetanje, što može ograničiti i rod kafe arabika za 2026. godinu”, navodi Mekdugal.
Na više cijene ove vrste kafe nisu uticali samo loši vremenski uslovi, već i slab izvoz iz Brazila, a kako pišu svjetski mediji, izvoz zelene kafe iz te zemlje u julu pao je za 28 odsto u poređenju sa prošlom godinom.
Prema prognozama, Brazil bi u sezoni 2025/26. mogao proizvesti 63,9 miliona džakova kafe po 60 kg, što je za 2,1 odsto manje nego prethodne godine.
I dok se rast cijena kafe bilježi na berzama, naši sagovornici kažu da kod nas do toga neće doći barem dok postoje stare zalihe.
Prema riječima Momčila Banjca, direktora kompanije “Minea” iz Gradiške, cijena kafe u svijetu raste svakog dana.
“Cijena kafe ide gore, ali ne bi trebalo doći do poskupljenja zato što, kada je bila kafa na vrhu, cijene su ostale ‘jače’. Zasad ne bi trebalo doći do promjene cijene u maloprodaji”, kaže Banjac za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, cijena kilograma kafe kod nas varira od 22 do 32 KM, ali u prosjeku je oko 30 KM.
“Razlike u cijeni su zapravo razlike u kvalitetu kafe”, navodi Banjac.
Slično nam govori i pržioničar Dragan Grbić, koji ističe da bi se postepeno povećanje cijena ovog napitka moglo očekivati kako budu nestajale stare zalihe.
“Mislim da će kod nas na tržištu još ostati ove iste cijene dok god proizvođači imaju stare zalihe. Tek prilikom uvoza nove robe, može se očekivati neko povećanje cijena. Zasad je mirno, u zavisnosti od toga koliko ko ima zaliha po starim cijenama”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Kada je riječ o kvalitetu, Grbić navodi da niska cijena ne može biti tamo gdje je 100 odsto kafa, dok jeftinije nemaju samo kafu u svom sastavu.
Cijene kafe nedavno je komentarisala i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, navodeći da su one previsoke.
“Treba da postoji razlika u cijenama, jer nisu svi proizvođači isti, niti su im ista ulaganja u proizvodnju”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.
Dodala je da su konačno potrošači “kliknuli” da ne treba više da kupuju velika pakovanja. “Osjetan je pad prodaje kafe i sigurno je da i građani piju manje kafe”, kazala je Marićeva i istakla da se vjerovatno i mijenjaju navike ispijanja omiljenog napitka više puta dnevno. Dodala je da će proizvođači kafe sigurno morati dobro razmisliti o cijenama, jer, kako kaže, sigurno je da sa većim cijenama gube broj potrošača.