Među mnogim dodirnim tačkama zemalja Zapadnog Balkana, se nažalost mogu
naći i zajednički negativni principi. Između ostalog, u oblasti medija
je u regionu prisutno netransparentno vlasništvo, kao i veliki ekonomski
i politički uticaj na medije. I dok fizičke prijetnje novinarima polako
nestaju sa ovih prostora, korupcija i nametanje političkih stavova i
dalje su primjetni i zabrinjavajući. „Neophodno je napraviti razliku
između opšte slobode medija i medijske politike, ali u atmosferi
ekstremne polarizacije i staljinističke retorike ‘ako nisi za mene onda
si protiv mene’, koja nije svojstvena samo za Balkan, za medije je važno
da se uzdrže od „zauzimanja strana“, kaže za DW, Mark Gruber (Marc
Gruber), direktor za Evropu u Međunarodnoj federaciji novinara. On
dodaje: „Problem na Balkanu je u tome što u mnogim slučajevima ljudi
koji posjeduju medije imaju i sopstvene i političke planove, tako da
kroz svoje medije šalju svoju poruku, a ponekad i lažnu informaciju. To
su veliki problemi u upravljanju medijima i nezavisni su od problema
slobode medija. Dakle, imamo problem u etici i odgovornosti medijskog
sistema na Balkanu.“
Mediji kao ogledalo države
Nedavno je Evropska komisija izvještavanje Federalne televizije BiH
nazvala „netačnim i neprofesionalnim“. U pitanju je bio prema riječima
evropskog komesarijata za proširenje, redovan sastanak u okviru
strukturalnog dijaloga, ovoga puta sa predstavnicima zakonodavstva
Republike Srpske, dok se prema ocjeni Federalne TV samo nastavilo sa
udarima RS-a na sve što je državno. Iz Brisela je tada poručeno da za
takvu vrstu izvještavanja nema mjesta na javnoj televiziji zemlje koja
pretenduje na članstvo u EU: „Mi smo zgranuti načinom na koji se FTV
bavila ovim pitanjem. Ne samo što je netačno izvještavala, već je i
širila lažne informacije i neosnovane optužbe na račun evropskog
zvaničnika u Sarajevu“, izjavio je portparol komesara za proširenje,
Peter Stano.
naglašava da je transparentnost ono na čemu insistira i sama Evropska
komisija: „Bitne su nam državne institucije i bitna nam je BiH, tako da
ćemo da nastavimo da pratimo situaciju vezanu i za strukturalni
dijalog“, poručio je urednik vijesti FTV, Željko Tica. U BiH se, prvi
put nakon što je kleveta izbačena iz krivičnog zakona, otvaraju i
krivični procesi protiv novinara. Zbog podsticanja nacionalne mržnje i
netrpeljivosti krivične prijave podnijete su i protiv urednika i
novinara FTV : „Mislim da je medijska scena prilično usložnjena,
radikalizovana i da ide nagore“, objašnjava Tica za DW.
Interesi koji uništavaju društvo
I dok u samoj BiH kažu da su domaći mediji podjeljeni po etničkoj,
entitetskoj i političkoj liniji, i iz EU stiže ocjena da medijska scena
BiH reflektuje interese političkih stranaka. „Uvijek se gleda ko je na
čijoj strani“, kaže za DW, izvjestilac EP za BiH, Doris Pak, dodajući da
je i sama suočena sa tim: „Ponašanje medija je bolno i suprotno onome
što je potrebno regionu. Kada građani čitaju te „lude priče“ oni postaju
zabrinuti i više ne znaju šta je istina. Tek po neki mediji iznose
prave činjenice, dok drugi izmišljaju svoje priče na osnovu činjenica“.
dobrih zakona u ovoj oblasti, dio krivice se prebacuje na slabo
edukovane „ad hoc“ i često nezainteresovane ili koristoljubive novinare.
Doris Pak smatra da je problem u tome što su novinari koji žele i znaju
da rade zaposleni od strane onih koji uglavnom imaju svoj
partijsko-politički interes i koji „žele nešto da vide, a nešto ne“:
„Mogu samo da apelujem na one koji vode ovaj biznis, a nažalost to jeste
više biznis nego govor istine, da imaju na umu činjenicu da uništavaju
cijelo društvo svojim „tumačenjem priče“. Žao mi je mladih koji ne znaju
gdje mogu da dobiju prave informacije i gdje mogu da nauče kako bi
zemlja trebalo da se vodi i kako se rješavaju problemi“, poručuje Doris
Pak. A o tome da ovakvo stanje u medijima ne predstavlja problem samo
unutar granica države, govore i sve strožiji kriterijumi u oblasti
medija koji se postavljaju pred zemlje koje su na putu ka članstvu u EU.
Tekst preuzet sa programa Deutsche Welle