Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine sutra, 28. avgusta 2025. godine, održava sjednicu na kojoj će odlučivati o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Sjednica je sazvana nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS zbog pravosnažno izrečene presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Prema informacijama iz CIK-a, izbori će biti raspisani u zakonskom roku od 90 dana od dana kada odluka postane pravosnažna, što znači da bi najkasniji datum održavanja izbora mogao biti početak novembra 2025. godine. Na dnevnom redu sutrašnje sjednice biće i zaključivanje Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 27. avgusta 2025. godine u 24.00 sata, kao i usvajanje uputstava za provođenje izbora i budžeta za ovu namjenu. Nakon sjednice, u 14 časova, javnosti će se obratiti predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Mogući scenariji nakon odluke CIK-a
Raspisivanje izbora u zakonskom roku
CIK BiH planira raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS u zakonskom roku od 90 dana od prestanka mandata Milorada Dodika. Prema dostupnim informacijama, izbori bi mogli biti zakazani već u prvoj polovini novembra, a za organizaciju izbora planirano je izdvajanje oko 5 miliona KM.
Odbijanje Dodika da napusti funkciju
Milorad Dodik je najavio mogućnost osporavanja odluke CIK-a putem referenduma, iako Ustav BiH ne dopušta referendum na entitetskom nivou, što bi takav potez činilo neustavnim. Ipak, moguće su političke opstrukcije i pokušaji da se sprovođenje odluke CIK-a oteža.
Pravni i međunarodni pritisak
Ako Dodik ignoriše odluku CIK-a, mogu se pokrenuti novi pravni postupci za neizvršavanje odluka državnog organa. Također, međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, može poduzeti mjere ili uvesti sankcije kako bi osigurala poštovanje vladavine prava u BiH.
Politička mobilizacija i protesti
Odluka CIK-a može izazvati političke proteste i mobilizaciju građana, posebno među Dodikovim pristalicama, što dodatno polarizuje političku situaciju u RS i BiH i stvara izazove za održavanje javnog reda i stabilnosti.