Evropsko vijeće u četvrtak je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o članstvu sa Bosnom i Hercegovinom. Evropski zvaničnici pohvalili su rad bh. vlasti, te naveli kako je Bosna i Hercegovina Evropa, uz pohvale domaćim vlastima, koje su uradile više za godinu nego što se uradilo u prethodnih 10 godina.
Evropski optimizam dobar je za nastavak EU integracija, ali posljednja odluka je samo prva stepenica na putu ka Uniji. Šta otvaranje pregovora znači u praktičnom smislu, pitamo analitičara iz Berlina Adnana Ćerimagića.
„Odluka o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa BiH na praktičnom nivou otvara put za jedan viši nivo odnosa BiH i EU. Sa sobom, nažalost, ne nosi dodatne EU fondove, olakšano putovanje u EU ili olakšanu trgovinu sa EU“, kaže analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
Ćerimagić objašnjava da Evropska komisija sada ima mandat da pokrene proces izrade pregovaračkog okvira, dokumenta od nekih dvadesetak stranica, koji je osnova za pregovore o članstvu, i u kojem stoje glavni ciljevi i vodilje pregovora.
„Za izradu ovog dokumenta potrebno je otprilike oko 2 do 3 mjeseca, i isti mora biti potvrđen od strane zemalja članica. Tek tada možemo govoriti o datumu prvog sastanka EU i BiH, tzv. međuvladine konferencije, i formalnom otpočinjanju pregovora. Uporedo, BiH mora proći kroz tzv. skrining, gdje će EU strana bh. službenicima objasniti EU zakonodavstvo“, dodaje Ćerimagić.
U slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije, taj proces je uključivao preko 1,000 službenika sa svake strane, i trajao je duže od godinu dana. Tek po završetku skrininga može se razgovarati o otvaranju grupe poglavlja, i pravom i teškom poslu.
„Za usvajanje pregovaračkog okvira EU je preksinoć zatražila provođenje „svih relevantnih koraka“ koji su u oktobru 2022. godine pratili preporuku o dodjeljivanju kandidatskog statusa. Činjenica da nije išla sa 14 ključnih prioriteta iz maja 2019. godine govori da cilj nije bio da se naredni korak oduži ili učini potpuno nemogućim, već da se ohrabre političari da se odmah fokusiraju na naredni korak“, kaže sagovornik Buke.
Dodaje da se ne treba zavaravati da će stvari ići lako.
„Tu su uobičajene bh. trzavice i ogromni izazovi pred kojim se nalazimo mimo uslova EU, od pitanja funkcionisanja Ustavnog suda, mogućeg nametanja izbornog zakona, i različitih zahtjeva političara u BiH, a koji ne samo da neće nestati preko noći i zbog odluke o otvaranju pregovora o članstvu, već prijete da vrlo brzo eskaliraju. Tu su onda i sami uslovi EU, jer među osam koraka je usvajanje i zahtjevnih stvari. Tu mislim na zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, ali i o sudovima BiH“, kaže Ćerimagić.
Obaveza BiH je i usvajanje Programa integrisanja u EU, kojim će se urediti ko, kada, kako i na koji način se usklađuje sa EU standardima. Koliko je usvajanje ovog dokumenta zahtjevno i teško, govore dvije činjenice.
“U BiH se na njegovoj izradi radi duže od deset godina, a Ukrajini i Moldaviji je rečeno da ga i ne moraju imati prije otvaranja pregovora. Ne treba zaboraviti i potrebu garantovanja slobode izražavanja i medija, i zaštite novinara. Europska komisija je u svom izvještaju u Republici Srpskoj zabilježila nazadovanje u ovom dijelu. Uz fokus na provođenje osam koraka, i podršku Europske komisije, BiH bi do pregovaračkog okvira i narednog koraka u procesu mogla doći već krajem juna 2024. godine. Tada će se u EU razgovarati i o narednom koraku sa Ukrajinom i Moldavijom, na čiji vagon BiH je jučer uskočila. Bilo bi izuzetno važno da ostanemo na njemu jer su u Briselu i ključnim zemljama članicama mnogi uvjereni kako taj vagon vozi do članstva u EU“, zaključuje Ćerimagić.
