Politički analitičar Denis Čarkadžić gost je novog BUKA audio podcasta u kojem razgovaramo o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, kritikama i pozivima političara iz Republike Srpske na ukidanje OHR-a. Čarkadžić govori i o uslovima pod kojima je realno i jedino moguće gašenje OHR-a. Jedna od tema razgovora je i napredak naše zemlje kojeg nema na putu prema EU.
Cijeli razgovor poslušajte u audio formi, a u nastavku smo izdvojili nekoliko najaktuelnijih pitanja i odgovora.
BUKA: Valentin Inzko je kazao kako je Schmidtu rekao da ne dolazi u BiH bez bonskih ovlasti. Je li realno očekivati da on koristi bonske ovlasti?
Ja tu izjavu vidim kao poruku da ne dolazi u Bosnu i Hercegovinu bez podrške međunarodne zajednice, koju Inzko u tom smislu nije imao. Što se tiče bonskih ovlasti, mislim da je upravo to ono što bi bilo najvidljivije u tom smislu, ali nisam siguran da li gospodin Schmidt ima namjeru koristiti bonske ovlasti. Tek vrijeme pred nama, način njegovog rada i pravac će pokazati da li će biti potrebe za tim. Nadam se da će autoritet koji ima Njemačka doprinijeti da se političke elite u BiH drugačije ponašaju spram institucije OHR-a i da će na taJ način biti povraćen kredibilitet same institucije i da na kraju neće biti potrebe za bonskim ovlaštenjima.
BUKA: Može li Rusija praviti probleme u radu visokog predstavnika?
Ne mislim da mogu praviti probleme, vidimo da je gospodin Schmidt imenovan. Dalja procedura će ići tako da se Ujedinjene nacije neće očitovati o tom pitanju nego će samo biti upućeno izvješće da je Schmidt imenovan. Rusija neće moći uticati na njegovo imenovanje. Potpuno je drugo pitanje dokle je Moskva spremna daleko da ide kada su u pitanju bilo kakve vrste opstrukcija, ali smatram da u opstrukciji rada OHR-a Moskva neće imati nikakav spektakularan uticaj na bilo koji način.
BUKA: Može li se Rusija „osvetiti“ Evropi zbog imenovanja prilikom glasanja o produženju misije EUFOR-a?
Imali smo u proteklom periodu jasne signale od strane Moskve da bi mogao biti slučaj da Moskva ne da podršku EUFOR-u i njegovom mandatu, ali u konačnici to bi najviše naštetilo upravo interesima Moskve. Podsjetiću na Aneks 1a Dejtonskog sporazuma gdje u slučajevima kada misija tadašnjeg "IFOR-a", a današnjeg “EUFOR-a” ima bilo kakve teškoće, u pomoć može priskočiti NATO. U statutu Distrikta Brčko situacija je ista.
BUKA: Pojedini političari insistiraju na ukidanju OHR-a. Kakva bi bila BiH bez OHR-a?
Jako je zanimljivo da političari, kako rekoste, iz Republike Srpske insistiraju na, kako oni kažu, dosljednoj primjeni Dejtona, a u isto vrijeme traže ukidanje OHR-a koji je sastavni dio Dejtona. Ljudi moraju razumjeti da bez Dejtona nema OHR-a i obrnuto, bez OHR-a nema ni Dejtona. Hipotetički, ako se sutra zatvori OHR, ko će biti taj koji nadgleda provedbu Dejtona. Onog trenutka kada se steknu uslovi da se ugasi OHR, mi ćemo biti strukturalno potpuno drugačija zemlja nego sad. Ne kažem, ne tvrdim neće se desiti da će iko ukidati entitete, ali će zemlja morati imati drugačije unutrašnje uređenje, drugačiji Izborni zakon, moraće biti samoodrživa na sve moguće načine i tog momenta će se ugasiti OHR-a, ali tada ni Dejton neće biti na snazi. Jedno bez drugog je nemoguće.