U Republici Srpskoj je od dana kriminalizacije klevete do kraja maja 2025. godine podneseno čak 206 krivičnih prijava za krivično djelo klevete iz Krivičnog zakonika.
Od toga je potvrđeno da je 38 prijava vezano za novinare, urednike, medije i vlasnike medija, dok je 15 prijava vezano za političare i lica koja obavljaju političku funkciju. Najviše krivičnih prijava je podneseno u Banjoj Luci, njih 101, dok je u Prijedoru podneseno samo četiri prijave.
U navedenom periodu podignuta je i jedna optužnica po krivičnoj prijavi i donesena je jedna presuda. Naime, banjolučki Osnovni sud je donio presudu kojim je optuženog oglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu za ovo krivično djelo.
U odnosu na situaciju prije godinu dana jasno je da se broj krivičnih prijava povećao. U periodu od početka kriminalizacije klevete do 1. juna 2024. godine bilo je zaprimljeno 113 krivičnih prijava za klevetu, što znači da su za godinu dana podnesene 93 nove krivične prijave za ovo krivično djelo.
Navedeni brojevi, uzimajući u obzir relativno kratak period primjene odredbi vezanih za kriminalizaciju klevete, ukazuju da postoji značajan broj građana koji smatraju da su oklevetani i da to zaslužuje krivičnopravnu intervenciju.
Međutim, ovakva situacija jasno ukazuje i na potencijalnu opasnost od prekomjerne upotrebe ili zloupotrebe krivičnih prijava za klevetu. Naime, jedna od razlika u odnosu na postupanje u slučajevima klevete u građanskom postupku je i ta što građani mogu podnijeti krivičnu prijavu za klevetu bez ikakvog troška, kako se istrage vode po službenoj dužnosti i finansiraju iz budžeta. Dakle, građanima je lakše da podnesu krivičnu prijavu za klevetu i besplatno prepuste posao tužiocima, nego da sami preko advokata pokreću građanske postupke prema Zakonu o zaštiti od klevete.
Podsjećamo, kleveta je više od dvije decenije bila van krivičnopravnog regulisanja u Bosni i Hercegovini ali je krajem avgusta 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima je kleveta ponovo definisana kao krivično djelo, i to bez pravilnog i konkretnog obrazloženja, uz neprihvatanje mišljenja velikog broja domaćih pravnika, aktivista i organizacija civilnog društva, kao i međunarodnih organizacija koje se bave ljudskim pravima.
Posljednji Izvještaj Evropske unije ukazuje na to da propisane krivične kazne za klevetu u Republici Srpskoj imaju ozbiljan uticaj na civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medijske slobode, a imaju i učinak zastrašivanja kada su u pitanju medijske slobode, što se potvrđuje i kroz domaća istraživanja kao što je npr. prošlogodišnji izvještaj o braniteljima i braniteljkama ljudskih prava koji je objavila Kuća ljudskih prava Banja Luka.