U Prozor/Ramu stigli smo sa malim zakašnjenjem. Prvi pozdrav nakon spuštanja sa Makljena uputili su nam pripadnici Federalnog MUP-a, koji su nas zaustavili zbog upaljenih maglenki.
Noć je već bila pala, pa tako nismo mogli u potpunosti da uživamo u čarima prokopane glavne ulice.
Mještani nam kažu kako je dobro što su radovi na zamjeni kompletne komunalne infraskrukture počeli, ali se isto tako pitaju da li je baš bilo potrebno podizati kredit u te svrhe.
Sa našim sagovornicima u Prozoru / Rami razgovarali smo o situaciji u tom gradu, a poseban akcenat stavili smo ovoga puta na obrazovanje.
Problematika dvije škole pod jednim krovom i ovdje je dosta aktuelna. Fizički odvojeno, u osnovne škole idu Bošnjaci i Hrvati.
Ljudi sa kojima smo razgovarali u Prozoru/Rami kažu da ovo jeste izraziti problem u toj opštini, ali da nema “rješenja preko noći”.
Pričali smo o odnosu vlasti i medija, o tome kako se ponaša vlast naspram nezadovoljnih ljudi, te o tome na koji način su sprečavani izlivi nezadovoljstva u toku februarskih protesta 2014. godine.
Ipak svi oni priznaju kako je posjeta portala iz Banjaluke veoma značajna za njihovu sredinu.
Psiholog Vjeko Škarica iz Prozora/Rame kaže da je posjeta BUKE lokalnim sredinama dosta hrabar potez, poznajući mentalitet bh. čitatelja.
“Mislim da je druženje licem u lice nezamjenjiv način komunikacije, jer vas stavlja u ranjiv položaj neposredne kritike od strane publike, bila ona dobra ili loša”, kaže Škarica.
On kaže za BUKU da je glavni problem njegove sredine, pored svih socio-ekonomskih i političkih problema koji se svakodnevno prežvakavaju, prešutno dozvoljavanje aparthejda u vidu opstanka dviju škola pod jednim krovom, dvadeset godina nakon što je rat završio.
“Bilo kakve dugotrajne promjene u međusobnoj percepciji dviju većinskih etničkih grupa koje ovdje žive (Bošnjaci i Hrvati), i stvarna, dubinska normalizacija odnosa nisu mogući sve dok se djeca fizički razdvajaju, te se samim time etnički/vjerski identitet stavlja u nadređenu poziciju kvaliteti obrazovanja i odgoja”, navodi Škarica za BUKU.
Iako u novije vrijeme postoje određeni pokazatelji da se radi na rješavanju tog problema, naš sagovornik ističe da je izuzetno skeptičan, te u ovim uslovima kakvi su trenutno ne očekuje skoru promjenu.
Kaže da nijedna strana nije pokazala stvarnu volju da se to dogodi.
Vjeko Škarica kaže da je jedan od najvećih problema mladih u Prozoru/Rami nezdrav odnos prema slobodnom vremenu, tj. generalna rezignacija po pitanju svega osim instant gratifikacije u vidu čitanja poruka i notifikacija svih vrsta.
Kaže kako je to razumljvo, uzevši u obzir atmosferu u kojoj djeca odrastaju i postaju mladi ljudi.
“Kulturni život, institucionalno gledano, ne postoji. Malobrojna događanja su ograničena na folklorne priredbe, i polulegalne projekcije filmova u lokalnoj kino dvorani, pa su mladi koji žele vidjeti nešto apstraktnije od rakijskog kotla primorani odlaziti u Mostar, Sarajevo ili dalje. Tragovi alternativne kulture postoje u par kafića, koji i dalje ostaju centri društvenog života mladih”, ističe sagovornik BUKE.
A rješenje ovih problema?
Škarica kaže kako se u zadnjih par godina pojavila grupa srednjoškolaca koji kroz različite projekte aktivno rade na stvaranju kulturnih sadržaja i društveno korisnom radu.
“Čini mi se da ih iz godine u godinu ima sve više, pa nisam potpuno pesimističan po pitanju budućnosti Prozora.”
Po njegovim riječima, njima treba dati prostor da rade, saslušati ih, te im pomoći da postanu kvalitetnija generacija od generacije svojih roditelja.
“Inače, rješenje većine spomenutih problema je u obrazovanju, kako formalnom tako i neformalnom, te poticanju konstruktivne pobune protiv autoriteta svih vrsta. Bosance i Hercegovce treba uvjeriti da, samo zato što je netko nešto rekao na mikrofon, ne mora značiti da je u pravu”, zaključuje za BUKU psiholog Vjeko Škarica.