Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na sjednici održanoj 24. Januara, odgodila je razmatranje izmjene ovog zakona, da bi se sačekalo mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Podsjećamo, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, a koji je usvojio Savjet ministara BiH i uputio ga u parlamentarnu proceduru, odnosi se na izmjenu politike oporezivanja akcizom piva, tako da se proizvođači i uvoznici piva do 400.000 hektolitara godišnje oporezuju akcizom u visini od 0,20 KM (koliko iznosi i akciza u važećem zakonu), a oni koji proizvode ili uvoze preko 400.000 plaćaju akcizu 0,25 KM.
Ove izmjene Zakona o akcizama, ocjenjuju predstavnici Evropske unije, nisu u potpunosti u skladu sa propisima EU, jer se na ovaj način uvodi razlika između domaćeg i uvoznog piva, uz potencijalnu diskriminaciju. Prema analizi prijedloga zakona koju je izvršila Evropska unija, postoji rizik od povrede Člana 20. Prelaznog sporazuma u pogledu fiskalne diskriminacije.
“Čini se da amandmani na zakon koji su trenutno u proceduri pred Domom naroda BiH nisu usklađeni sa zahtjevima EU te postoji rizik da dođe do kršenja člana 20 Privremenog sporazuma u vezi sa fiskalnom diskriminacijom. Direkcija za evropske integracije je već dala negativno mišljenje o predloženom pravnom aktu i njegovoj usklađenosti sa evropskim kriterijumima. EU je u mnogo navrata isticala – u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala – da ne smije postojati različit tretman domaćih i stranih kompanija.” kazao je za BUKU Andy McGuffie, portparol Delegacije EU u BiH.
McGuffie je ranije za medije naveo da će se ovo pitanje naći na dnevnom redu narednog sastanka Pododbora EU i BiH za trgovinu i carine zakazanom za 26. februar.
„Evropska Komisija preporučuje bh. vlastima da sa stručnjacima EK razgovaraju o svim tehničkim, pravnim i fiskalnim aspektima, prije nego Parlamentarna Skupština BiH donese konačnu odluku”, kazao je McGuffie.
U Banjalučkoj pivari kažu da je prijedlog o uvođenju diferencirane akcize na pivo zasnovan na praksi koja postoji u mnogim evropskim državama, gdje manje pivare plaćaju niže stope akcize kako bi ostale konkurentne sa velikim međunarodnim pivarskim kompanijama.
”Najbolji primjer je Njemačka, u kojoj postoji više od 100 pivara, kojima je ovom mjerom omogućeno da prežive. Ovo je dobro zato što se ovom mjerom tržište čini veoma konkurentnim, a potrošačima daje veliki izbor. Ovo nije pitanje poslovanja domaćih pivara. Ovo je pitanje podrške malim pivarama da prežive, bez obzira na to gdje su u odnosu na globalne pivare, koje sada kontrolišu više od 90% tržišta Hrvatske i Srbije i 70% tržišta Bosne i Hercegovine”, kaže za BUKU Dejan Čato iz banjalučkog „Nektara”.
Prema njegovim riječima, ne radi se o zaštiti domaćih pivara, već o nižoj stopi akcize za manje pivare koje, u konkurenciji sa kompanijama koje su 100 puta veće od njih, zaslužuju podršku kako bi imale istu šansu.
„Ovaj model se koristi u najmanje 12 država članica EU, uključujući UK i Njemačku, kako bi se stimulisale male pivare i kako bi se povećala mogućnost izbora potrošača. Ono što se predlaže za BiH, zasniva se na utvrđenim evropskim principima”, ističe Čato.
Čato upozorava da će se, ukoliko ova vrsta podrške izostane, „sve male pivare u Bosni i Hercegovini zatvoriti u narednih par godina”.
Iz Banjalučke pivare kažu da je pogrešno shvatanje da ovaj prijedlog ide u korist zaštite domaće proizvodnje u BiH.
„Ovo je prijedlog da se male pivare stimulišu, bez obzira da li su domaće ili strane. Tržište piva u BiH je u potpunosti otvoreno već mnogo godina i tako će i ostati, ukoliko se usvoje ove Izmjene i dopune Zakona o akcizama”, zaključuje se u izjavi predstavnika Banjalučke pivare za naš portal.
Podaci Vanjskotrgovinske komore o položaju malih bosanskohercegovačkih pivara u odnosu na konkurenciju iz vana, pokazuju da je vrijednost izvoza zanemarljiva u odnosu na vrijednost uvoza, uz nastavak negativnog trenda.
“Činjenica da je uvoz piva u Bosnu i Hercegovinu u razmatranom petogodišnjem periodu rezultirao deficitom i nepovratnim odlivom novca u iznosu od oko 660 miliona KM najbolji je dokaz značaja industrije piva za cjelokupnu privredu Bosne i Hercegovine i neophodnosti da se ovaj poguban omjer izvoza i uvoza promijeni. Najveće prepreke većem izvozu i povoljnijem vanjskotrgovinskom položaju su unutarnji nepovoljni uslovi poslovanja i nedovoljna kontrola uvoza”, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Kao razloge za ovako nepovoljnu situaciju, Gavran navodi dampinške cijene i druge vidove kršenja propisa, nelojalnu konkurenciju, ali i vanjske prepreke u obliku tehničkih i necarinskih barijera trgovini na tržištima susjednih država.
On smatra da je zadržavanje jednakog akciznog opterećenja velikih i malih pivara u ovako neravnopravnom tržišnom položaju, ne samo nepravedno, već i ekonomski i fiskalno štetno i neodrživo.
“Prilagođavanje stope akcize realnoj ekonomskoj snazi proizvođača piva različite veličine, njenim diferenciranjem u više nivoa, neizostavno će rezultirati značajnim pozitivnim efektima na poslovanje malih pivara. Predložena standardna stopa akcize od 0,35 KM/l za pivare s godišnjom proizvodnjom većom od 400.000 hl i umanjena stopa od 0,20 KM/l za pivare s manjom godišnjom proizvodnjom predstavljaju korektan omjer, uz dalje diferenciranje pivara ispod ove granice”, kaže za Buku Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Gavran smatra da bi čak i veća razlika između ove dvije stope bila opravdana, dok bi svako umanjenje razlike, a posebno njeno minimiziranje na 0,05 KM/l, uklonilo pozitivne efekte i obezvrijedilo smisao ove zakonske izmjene.
Ocjene o neusklađenosti predloženih izmjena akciza sa relevantnom regulativom Evropske unije, mogućnosti kršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te narušavanja konkurencije na tržištu potencijalnom diskriminacijom, Gavran odbacuje kao neutemeljene.
“Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, niti ima kandidatski status, te samim time nije obavezna u potpunosti uskladiti cjelokupno zakonodavstvo s propisima Evropske unije. Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu u procesu stabilizacije i pridruživanja postupno usklađivati svoje zakonodavstvo i predložene izmjene Zakona upravo slijede ovaj princip postupnog usklađivanja, uvodeći inovacije u odnosu na važeća rješenja, usklađene s načelima i duhom relevantnih propisa Evropske unije i njenih članica. Bosna i Hercegovina namjerava i Zakon o akcizama i sve ostale propise nastaviti postupno usklađivati sa relevantnom regulativom Evropske unije i u narednom periodu, paralelno s napretkom u procesu EU integracija, ali i u skladu s vlastitim interesima i potrebama, uvažavajući specifičnosti i održivi razvoj svoje privrede”, kažu iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Što se tiče moguće povrede Člana 20. Prelaznog sporazuma – koji glasi: „Zajednica i Bosna i Hercegovina suzdržaće se od i ukinuti gdje postoji svaku mjeru ili praksu unutarnje fiskalne prirode koja uvodi, direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane“ – ,Igor Gavran kategorično tvrdi da se predloženim izmjenama ne uvodi „direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane (iz Bosne i Hercegovine) i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane (iz Evropske unije ili bilo koje druge države)“.
Ljubitelje piva u Bosni i Hercegovini zanima kako će se konačna odluka o predloženim izmjenama Zakona o akcizama odraziti na izbor i cijenu piva.
Prema istraživanju Euromonitora za 2013. godinu, pivo će nastaviti da dominira na tržištu alkoholnih pića u Bosni i Hercegovini, a uprkos recesiji i ekonomičnosti potrošača, imidž će i dalje imati glavnu ulogu u određivanju uspjeha nekog brenda.
Predviđanje Euromonitora je da se, količinski, konzumacija alkoholnih pića u BiH neće previše mijenjati u narednom periodu, ali da će vrijednost tržišta porasti zbog rastućeg značaja mlađih potrošača, sa većom sviješću o brendovima.
Takođe, pivo će nastaviti da dominira, ali će postepeno rasti popularnost drugih alkoholnih pića, naročito vina.
Ostaje da vidimo li će eventualni rast cijena stranog piva uticati na izmjene u navikama potrošača i da li će konkurencija domaćem pivu možda doći odakle se najmanje nadaju – od industrije vina.