Mediacentar Sarajevo objavio je publikaciju “Stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH”, autora Anide Sokol i Senada Alibegovića, koja daje pregled medijskih navika i potreba mladih za medijskim sadržajima, njihovih stavova i znanja o medijskim standardima i medijskim slobodama i pregled medijskih sadržaja za mlade u BiH. Cilj je bio ispitati šta su glavni izvori informacija za mlade u BiH, ko su njihovi omiljeni novinari i influenseri i koje teme nedostaju u medijima, kako bi se, između ostalog, dale i preporuke za medije kako da kreiraju specijalizirane edukativne i informativne sadržaje za mlade.
''Informacijsko-komunikacijske potrebe mladih u BiH znatno su se promijenile u posljednjih nekoliko godina, prije svega u kontekstu sve veće digitalizacije njihovih komunikacija ali i načina na koji konzumiraju informacije, a to je da očekuju da su one brze, vizualne i besplatne. Mediji svakako moraju pratiti ove trendove, ali ne smiju ni zanemariti svoju odgovornost da podižu nivo kvaliteta, a ne samo forme informacija i sadržaja koje nude mladima'', govori profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i jedna od recenzentica istraživanja.
Neki od glavnih rezultata istraživanja pokazali su da su online mediji osnovni izvor informacija za 65% ispitanika, dok su društvene mreže glavni izvor informacija za nešto više od 28% ispitanika, a u manjoj mjeri su to porodica i prijatelji (oko 2%), televizija (1,25%), te štampa i radio (0,62%).
Kada je riječ o društvenim mrežama, rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici najviše vremena provode na Instagramu (56%), zatim na Facebooku (22%) i YouTubeu (oko 11%), dok su TikTok sa 5% i Twitter s 2% manje popularni, a samo tri ispitanika su navela da ne koriste društvene mreže.
''Mladi ljudi, zahvaljujući rapidom razvoju tehnologije i društvenih mreža, mijenjaju medijske navike i okreću se digitalnom svijetu, što uz nedovoljno edukacije i medijske pismenosti, te nedostatak kvalitetnog i objektivnog medijskog izvještavanja i zanimljivog i pristupačnog sadržaja, može imati značajne posljedice", kaže Senad Alibegović, jedan od autora istraživanja.
Tradicionalni mediji u BiH nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade iako medijski predstavnici govore da pokušavaju privući mlađu publiku, pratiti aktivnosti i rad mladih i omladinskih organizacija. Više od polovine ispitanika (66%) u anketi nije zadovoljno sadržajem online medija i sadržajem radijskih i televizijskih programa. Pored toga, istraživanje je pokazalo da mladi imaju veoma negativne stavove prema medijima u BiH i smatraju da šire političku propagandu, etnonacionalne tenzije, laži i clickbait sadržaje, te pružaju
senzacionalističke i nepotrebne informacije. Smatraju da u medijima nedostaje pozitivnih priča, specijaliziranih emisija za mlade, razgovori sa mladima, priče o kulturi, nauci i ekologiji i konkretne informacije o školovanju i poslovima.
''Praćenje i analiza medijskih navika građana, a naročito mladih ima višestruku ulogu. Ono može pomoći u identifikaciji ne samo trendova i ključnih dešavanja koje oblikuju njihovu percepciju o društvu, već i u prepoznavanju vrijednosti koje su plasirane i konzumirane u odnosima i vremenima informacijske zasićenosti. Praćenje ovih pojava izravno pomaže u osiguravanju relevantnih podataka koji, pored svoje akademske vrijednosti, imaju i praktičnu primjenu u javnim politikama, a naročito u suzbijanju negativnih trendova radikalizacije među pojedinim ranjivim grupama mladih'', kaže Jasmin Hasić, profesor na SSST-u u Sarajevu i jedan od recenzenata istraživanja.
Istraživanje je rađeno od maja do jula 2021. godine, a uključivalo je upitnike, ankete, intervjue i fokus grupe u kojima su učestvovali mladi iz BiH, kao i predstavnici medija i omladinskih organizacija.
Ova publikacija objavljena je u okviru projekta “Mladi za bolje medije”, koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU. Cijela publikacija dostupna je na ovom linku.
Omiljeni online mediji – BUKA na 4. mjestu
Najviše ispitanika kao glavni izvor informacija navodi online medije, ipak, nešto više od 22% ne zna specificirati svoj omiljeni online medij, a oko 9% ih ne prati. Od online medija koje su ispitanici navodili kao najomiljenije, najviše se ističe najpopularniji online medij u BiH Klix.ba (41%), a zatim slijede N1 (12%), Avaz (11%), Buka (7%), Radio Sarajevo (6,5%), Oslobođenje (6,5%), Al Jazeera (5%), Bljesak (4%) i Nezavisne (2%). Nakon popularnih online medija u BiH, po važnosti dolaze lokalni online portali te pojedini ispitanici (ne više od 1,5%), u zavisnosti od mjesta prebivališta, navode lokalne portale iz Banje Luke, Trebinja, Visokog, Kaknja, Tuzle, Zenice, te specijalizirane stranice na kojima mladi mogu pronaći informacije o poslovima i stažiranju, Hocu.ba (3,7%) i Mreža za izgradnju mira (1,5%). Samo nekoliko ispitanika kao najomiljenije navodi online medije susjednih zemalja, poput Informera, Blica i HRT-a, ali i medije poput New York Timesa i Guardiana, a samo po jedan ispitanik online verzije BHRT-a i FTV-a, te dva ispitanika online verziju RTRS-a. Nalazi pokazuju da su popularni informativni portali najomiljeniji online mediji među ispitanicima i da kao takvi imaju značajnu ulogu u informiranju mladih, a zanemariv broj njih prati strane informativne medije, kao i online portale javnih servisa. Iako među ovim portalima postoje oni koje je fact checking platforma Raskrinkavanje označila da šire dezinformacije, ipak je ohrabrujuće da ispitanici rijetko kao omiljene online medije navode anonimne online portale.