Naplata naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini smanjena je za oko 17 odsto.
Ovo pokazuju preliminarni podaci Transparensi Internšnela u BiH koji su predstavljeni na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama.
Radi se o podacima za koje su vlasti dostavile podatke, ali brojka nije konačna, jer TI BIH i dalje vodi sporove sa institucijama koje odbijaju objaviti informacije, dok bojni koncesionari koji eksploatišu značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obaveza prema državi.
– Udio koncesionih naknada u ukupnim prihodima javnih budžeta kontinuirano opada. U poslednjoj godini smanjen je sa 1,2 odsto na 1,02 odsto, što je direktna posljedica slabe naplate i hroničnog nedostatka transparentnosti. Trenutni dug koncesionara premašuje devet miliona konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju da to nije konačna cifra. Čak sedam organa vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali pružili samo djelimične informacije, čime se onemogućava precizan uvid u to koliko novca država zapravo gubi. Revizori u brojnim institucijama konstantno nailaze na propuste koji su uzrokovani neusklađenim zakonima i nepostojanjem adekvatnih evidencija – saopšteno je iz TI BiH.
Zbog toga TI BIH smatra da nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnijе dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica po cijelo društvo.
– Ovaj problem dodatno pogoršava slab institucija koje trebaju da osiguraju poštovanje zakonskih procedura, što omogućava izbjegavanje obaveza i neregularnosti u realizaciji ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo da ugrožavaju okolinu, već i direktno dovode u opasnost živote ljudi, pri tome narušavajući povjerenje građana u institucije – poručila je Ivana Korajlić, izvršna direktorka TI BiH.
Poslanik u parlamentu FBiH Admir Čavalić, rekao je da su koncesione naknade u BiH među najnižim u regionu i da bi se one morale uvećati, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao srazmjernije dijeliti lokalnim zajednicama koje direktno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.
Na sistemske anomalije ukazao je i Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH, navodeći da su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto izuzetka, te da u pravnom smislu gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog tendera, što favorite u startu stavlja u povlašten položaj.
Dodatni problem predstavlja i takozvana „fragmentacija projekata“, na koju je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.
On navodi da se kod izgradnje solarnih elektrana projekti namjerno cijepaju na manje dijelove kako bi se potpuno izbjegla obaveza dodjele koncesije.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli dr Hajro Kofrc, rekao je da da koncesije mogu biti snažan alat ekonomskog razvoja, ali samo uz striktno poštovanje pravila.
Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama. U prvom redu usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim nivoima u BiH sa direktivom o koncesijama i drugim značajnim segmentima EU Acquis, zatim donošenje i javnost planova koncesije, uz obavezne prethodne javne konsultacije od najranijih faza projekata, te inkorporiranje sva tri stupa arhuuske u zakone o koncesijama u BiH a radi se o pravu na pristup informacijama, pravu na učešće javnosti u donošenju odluka, pravo na pravnu zaštitu.
Takođe je pozvano na uvođenje registara ugovora o koncesijama sa detaljnim podacima otvorenim za širu javnost, a koji uključuju finansijske pokazatelje, jer samo to, kako je zaključeno, može omogućiti javnosti adekvatan nadzor nad radom koncesionara.