Učinkom državne vlasti u 2023. godini mnogi nisu zadovoljni.
Posebno privrednici, koji su očekivali mnogo više od Vijeća ministara BiH i
Parlamentarne skupštine BiH. Godina je prošla od konstituisanja aktuelnog
saziva državnog Parlamenta, ali tek jedna mjera koja ide u korist privrednicima
nije nešto čime bi se mogli pohvaliti funkcioneri koji su enormno plaćeni da bi
radili u korist građana i privrede.
Prošle godine usvojena je izmjena Zakona o PDV-u kojom je
prag za ulazak u PDV sistem pomjeren sa 50.000 na 100.000 KM. Sve ostale,
korisnije izmjene zakona su ili odbijene ili nisu ni došle na dnevni red.
Kamate UIO rigoroznije nego u bankama
No, i ovu mjeru koja je usvojena, poslodavci u Bosni i
Hercegovini zovu simboličnom. Ističu da su očekivali mnogo više od državne
izvršne i zakonodavne vlasti.
“To je neka kozmetička promjena. Ona apsolutno ne oslikava
realno stanje i realne potrebe na koje smo mi ukazivali. Ovdje govorimo,
naravno, o ovom pragu za ulazak u PDV sistem, koji je pomjeren sa 50.000 na
100.000 KM. Nešto što je prije 10 godina bilo 50.000 KM, sada vam više nije to
ista vrijednost. To pomjeranje je bilo opravdano i ranije da se desi”, govori
za Buku Suhad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca
Kantona Sarajevo.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike
Srpske, kaže da Parlamentarna skupština BiH nije imala dovoljan nivo aktivnosti
koje bi prethodile određenim reformama.
“Mi te sve aktivnosti možemo ocijeniti nedovoljnom ocjenom.
Ovo što se vezuje za Upravu za indirektno oporezivanje samo je kap u moru onoga
što stvarno mi tražimo u smislu korekcije Zakona o indirektnom oporezivanju.
Suštinski, to povećanje praga za ulazak u PDV sistem u praksi se i nije
odnosilo na sve subjekte koji imaju te promete od 50.000 do 100.000 KM, tako da
je to sve zajedno potpuno nedovoljno. Sve ovo ukazuje da se reforme na nivou
Savjeta ministara, odnosno Parlamenta Bosne i Hercegovine ne provode u onoj mjeri u kojoj to traže i
reformski procesi i reformski dokumenti potpisani od Bosne i Hercegovine i ono
što je definisano u samom programu ekonomskih reformi i entiteta i Bosne i
Hercegovine”, ističe za Buku Aćić.
Ećo podvlači kako je ključno da se nisu desili nikakvi
pomaci po pitanju pomjeranja roka plaćanja PDV-a sa 10. u mjesecu na kraj
istog.
“Vidjeli ste da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH
imala obrazloženje da bi se ugrozila stabilnost budžeta. Mi smo shodno tome,
ako zaista postoji želja da se pomogne privredi, predložili i jednu mjeru kojom
se pomjeranje roka plaćanje PDV-a sa 10. na kraj mjeseca ne bi desilo odjednom,
već da se svaki mjesec pomjera po jedan dan. Recimo, u januaru bude rok do 10,
u februaru do 11, u martu do 12, u aprilu do 13, i tako bi mi za deset mjeseci
pomjerili plaćanje PDV-a do 20. u mjesecu. Međutim, jasno je da nije bilo
nikakvog razumijevanja državnih vlasti da se ovo uradi, niti volje da se
razgovara o ovom pitanju. Evo, ako nije moglo ići na kraj mjeseca, zašto nije
barem moglo do 20. se pomjeriti? Nije bilo volje jednostavno”, naglašava Ećo.
On pojašnjava kako prijava PDV-a do 10. u mjesecu stvara
privrednicima finansijske probleme, ali i neke tehničke.
“Imamo veliki pritisak da završimo svu našu dokumentaciju do
10. u mjesecu. Šta kada u to vrijeme pada vikend, praznici, godišnji odmori.
Plaćanje PDV-a do 10. u mjesecu je totalno neprihvatljivo i nerazumno. Dakle,
mi ovdje sve vrijeme govorimo o mjerama koje ne bi škodile državnom budžetu. U
istom mjesecu se radi obračun, da li je 10, ili 30. nije velika razlika.
Svakako sredstva od prikupljenih prihoda godinama rastu, rekorde bilježimo kada
su u pitanju naplate indirektnih poreza. Pritisak je još i veći zbog rigoroznih
zateznih kamata koje plaćamo. One su i do 10 puta veće nego kamate u
komercijalnim bankama. Ukoliko zakasnite s uplatom PDV-a, na dnevnoj osnovi se
zaračunavaju kamate. U konačnici privrednika to košta u velikom iznosu, i
mislim da su nerealni obračuni koji se trenutno vrše. Istovremeno, kada UIO treba izvršiti povrat PDV-a, oni
nisu baš toliko ažurni i oni privrednicima ne plaćaju nikakve kamate za period
kašnjenja povrata”, jasan je Ećo.
Da su kamate koje se obračunavaju zbog kašnjenja pri uplati
PDV-a veliki problem za privrednike, tvrdi i Aćić.
“Mi razumijemo da je potreba takvih normi s ciljem podizanja
poreske discipline. Međutim, smatramo da su zatezne kamate izuzetno visoke i u
tom smislu naši prijedlozi idu u tom pravcu da se one smanje. S obzirom na
potrebu smanjenja korupcije i koruptivnog djelovanja u okviru poreskih organa,
takva zatezna kamata se treba realizovati onda kada se u cjelokupnom postupku
utvrdi da je subjekat postupio suprotno Zakonu, a ne u situaciji da se zaprijećena
kazna i zatezna kamata realizuje odmah i to može biti jedan od razloga za
pojavu koruptivnih radnji u djelovanju inspekcijskih i poreskih organa”, govori
Aćić.
Nenaplaćena faktura, a PDV državi uredno plaćen
I Ećo navodi kako rok za plaćanje PDV-a i zatezne kamate
nisu jedine stavke koje su štetne po privredu u važećem Zakonu o PDV-u.
Podsjeća kako su poseban problem fakture za koje privrednici nisu uspjeli
izvršiti naplatu potraživanja, ali za iste su morali platiti PDV.
“Šta je s fakturama koje smo mi kao privredni subjekti
izdali, a nismo izvršili naplatu. Imamo slučajeva gdje su naša potraživanja
upitna, da godinama traju sudski sporovi. Na kraju neke firme propadnu, a mi ne
uspijemo naplatiti naše fakture, a državi smo uredno platili PDV za iste te
fakture. Time niko ne želi da se bavi, a radi se o jako velikim sredstvima.
Dakle, treba razmotriti i povrat tih sredstava firmama od plaćenog PDV-a na
nenaplaćene fakture. Brojne su firme koje se gase, u likvidaciji i vi ne uspijete
naplatiti sredstva. Imamo i dugogodišnju diskriminaciju domaćih prevoznika u
odnosu na strane koji nisu u obavezi da plaćaju PDV. Ukoliko ste domaći
privrednik i vršite prevoz iz Sarajeva do granice BiH, vi ćete uredno platiti
PDV, a ukoliko strani prevoznik vrši prevoz od granice do Sarajeva, za isto
neće platiti PDV. Isto je i sa prevozom putnika, i to nigdje u svijetu nema.
Takve diskriminacije domaćih prevoznika u evropskim zemljama nema”, objašnjava
Ećo.
Dakle, mnogo je mana u aktuelnom Zakonu o PDV-u. Mana na
koje godinama, osim privrednika, upozoravaju i ekonomisti. No, njihov glas ne
žele da čuju predstavnici državne vlasti, bez obzira koje stranke u koaliciji
na državnom nivou bile.