Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta sredinom marta razmatra izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine, dok analitičari upozoravaju da političke blokade i nedostatak reformi ozbiljno ugrožavaju evropski put zemlje.
Evropski put Bosne i Hercegovine ponovo je pod lupom institucija u Briselu. Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta 16. i 17. marta razmatra nacrte izvještaja o napretku država kandidata za članstvo u EU, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Analitičari upozoravaju da zemlja godinama pravi minimalne pomake ka EU, dok političke blokade i nedostatak reformi dodatno usporavaju proces
Ključne činjenice
- Evropski parlament raspravlja o izvještaju o napretku BiH 16. i 17. marta.
- Analitičari tvrde da BiH često napravi „jedan korak naprijed, tri nazad“.
- Ključne reforme, poput vladavine prava i borbe protiv korupcije, i dalje kasne.
- Političke blokade u institucijama smatraju se najvećom preprekom evropskom putu.
- Građani BiH gube pristup milijardama evra potencijalnih razvojnih fondova EU.
Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta razmatraće sredinom marta nacrte izvještaja o napretku više država kandidata za članstvo u EU. Među njima je i Bosna i Hercegovina, čiji evropski put već godinama prati niz političkih blokada i spor tempo reformi.
Direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović smatra da BiH konstantno gubi tempo u procesu evropskih integracija.
Prema njegovim riječima, zemlja često napravi simboličan napredak, ali zatim uslijedi nazadovanje jer ključne reforme – prije svega u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije – nisu provedene u mjeri koju očekuje Evropska unija.
Politička analitičarka Ivana Marić smatra da problem nije samo u zakonima koji su predmet pregovora sa EU, već u političkim kalkulacijama domaćih lidera.
„Političari ne vide EU integracije kao prioritet, jer se mnogo lakše dobija podrška birača kroz nacionalnu retoriku tokom izbornih kampanja“, ističe Marićeva.
Analitičarka Tanja Topić upozorava da je evropski put Bosne i Hercegovine često obilježen paradoksima. Kao primjer navodi političku dinamiku između lidera Dragan Čović iz HDZ BiH i politike koju vodi Milorad Dodik, predsjednik SNSD.
„S jedne strane imamo političare koji se predstavljaju kao zagovornici evropskih integracija, dok istovremeno podržavaju političke strukture koje otvoreno dovode u pitanje budućnost EU i stabilnost same Bosne i Hercegovine“, navodi Topićeva.
U političkim analizama često se kao najveća prepreka evropskom putu BiH ističu blokade u institucijama i spor proces donošenja zakona koji su ključni uslov za otvaranje evropskih fondova i investicija.
Prema riječima analitičara, najveći problem predstavlja uspostavljanje vladavine prava, jer bi ozbiljna borba protiv korupcije značila i političke posljedice za dio aktuelnih struktura vlasti.
Dok se političke rasprave nastavljaju, analitičari upozoravaju da najveću cijenu zastoja na evropskom putu plaćaju građani Bosne i Hercegovine, koji zbog sporih reformi gube priliku za ekonomski razvoj, infrastrukturne projekte i pristup milijardama evra evropskih fondova.