Sudija Perić kaže da ne može komentarisati šta radi Tužilaštvo, ni ko bi mogao biti osumnjičeni u istrazi, jer nema nikakvih informacija o istrazi.
Ipak, što se tiče ustavnog poretka, stvari nisu jednostavne.
"Dejtonski ustav se razlikuje od uspostavljene prakse u kreiranju državne vlasti. Problem su nametnuti zakoni. Ako se faktički poredak prihvati kao ustavni poredak, onda bi se moglo raditi o nekoj vrsti podrivanja ustavnog poretka. Međutim, Dodik javno izjavljuje da on ne rušu Dejtonski ustav, nego upravo čini suprotno – vraća se na Dejtonski ustav. Dakle, imamo realnost koju treba podvesti pod pravnu normu. Praksa do sada nije imala takav slučaj. U svakom slučaju, pravni problem će morati da riješi sudska praksa", kaže Perić.
Što se tiče protivpravnog postupanja u cijelom slučaju, on smatra da se izašlo iz sfere politike i zakoračilo u kriminogenu zonu.
"Prije svega, bojkot rada u državnim institucijama ne može se smatrati zakonitim postupanjem. Bojkot ne poznaje radno zakonodavstvo i svako ko odbija rad u državnim institucijama postupa protivpravno. Odgovornost za takvo postupanje može biti radnopravna i krivičnopravna. Neko ko ne vrši svoja ovlaštenja, a to prouzrokuje nekome štetu, ili nekome donese korist, čini krivično djelo zloupotrebe dužnosti ili ovlaštenja. Problem su svijest i namjera kao subjektivni elementi krivičnog djela", kaže Perić za BUKU.
On navodi da, kad se razmatra ovo pitanje, treba imati u vidu da mora postojati granica do koje je politička aktivnost prihvatljiva, odnosno od koje politika prelazi u protivpravno djelovanje.
"Politika je legitimna sve dok uključuje dijalog i traganje za rješenjem političkih pitanja. Kad prijeđe u jednostrane akcije, to je revolucija, a zna se kako se revolucije završavaju", rekao je Perić.