Prema najnovijem Izvještaju o humanom razvoju za 2025. godinu, koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Bosna i Hercegovina je prvi put ušla u grupu zemalja sa veoma visokim ljudskim razvojem. Indeks ljudskog razvoja (HDI) za BiH u 2023. godini iznosi 0,804, što joj donosi 74. mjesto među 193 države i teritorije.
Na prvi pogled, to djeluje kao veliki uspjeh. U prethodnom izvještaju BiH je imala HDI od 0,799 i bila je svrstana u kategoriju visokog ljudskog razvoja. Međutim, ekonomista Draško Aćimović upozorava da iza ovih “visokih” brojki stoje pitanja na koja statistika ne može dati pravi odgovor.
On podsjeća da se Indeks ljudskog razvoja mjeri kroz tri ključna pokazatelja: očekivani životni vijek, obrazovanje i dohodak.
U 2023. godini očekivani životni vijek u BiH iznosio je 75,4 godine.
“Očekivani životni vijek jeste porastao za dvije i po godine u posljednje dvije decenije, ali to ne znači da ljudi stvarno žive bolje,” kaže Aćimović. “Pravi napredak nije lako prepoznati kada životni vijek raste sporije nego što bismo željeli, a kvaliteta života, naročito u starijoj dobi, i dalje predstavlja veliki izazov.”
Kada je riječ o obrazovanju, građani u prosjeku provode u školskim klupama 10,97 godina, što je za 4,42 godine više nego 2000. godine. No, kako objašnjava Aćimović, “prosječna stručna sprema i dalje znači kvalifikovanog radnika – nešto više od osnovne škole, ali i dalje manje nego što bismo očekivali od modernog tržišta rada.”
Bruto nacionalni dohodak po stanovniku je porastao za oko 130% u odnosu na 2000. godinu i u 2023. dostigao je 19.800 dolara.
Međutim, realna slika nije toliko sjajna. Zvanična inflacija za proteklih 23 godine premašila je ovaj rast prihoda. “Inflacija je pojela veći dio rasta plata, dok su cijene osnovnih namirnica i energenata u posljednje tri godine višestruko skočile,” upozorava Aćimović.
Na kraju, izvještaj jasno ukazuje na dublje i rastuće društvene nejednakosti unutar zemlje. Kada se uzmu u obzir razlike u prihodima, obrazovanju i dostupnosti zdravstvene zaštite među različitim grupama i regijama, stvarna vrijednost indeksa ljudskog razvoja u BiH zapravo je niža za 12,4%.
“Prelazak u kategoriju veoma visokog razvoja jeste važna prekretnica, ali ne smijemo zaboraviti da nejednakosti i dalje snažno ograničavaju pristup prilikama za mnoge građane,” navodi UNDP.
Posebno zabrinjava visok stepen nezaposlenosti mladih, njihov masovni odlazak iz zemlje, kao i izražene rodne razlike, kako u zapošljavanju, tako i u političkom učešću. Ove činjenice pokazuju da, uprkos statistici, pred BiH još stoje ozbiljni izazovi.