Foto: Ilustracija
Iz Parlamentrane skupštine BiH
potvrdili su nam da je od 2019. godine do danas bilo sedam prijedloga amandmana
na Ustav BiH, odnosno sedam amandmana je pregledala ustavno-pravna komisija. Za pet od tih amandmana obustavljen je zakonodavni postupak, jedan
je odbijen, a jedan čeka na pokretanje procedure.
Zastupnik Dženan Đonlagić,
ispred kluba zastupnika Demokratske fronte 24. 2. 2020. zatražio je amandman
koji u Ustav BiH definište pitanje vanrednih izbora. U obrazloženju se ističe
da se ukazala potreba da se Ustavom BiH uredi izbor članova organa vlasti na izvanrednim
izborima, kako bi institucije sistema funkcionirale i izvršavale svoje ustavne
nadležnosti. (Ovaj postupak je obustavljen)
Poslanici Kluba poslanika
Naša stranka-Nezavisni blok 6. 4. 2020. godine, tokom trajanja pandemije
koronavirusa, zatražila je ogranidenje najviših primanja zvaničnika da bi se
ostvarene uštede usmjerile na borbu protiv širenja pandemije. Zastupnici
koji su ovo predložili su: Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić, Aida
Baručija i Damir Arnaut. Ovaj postupak je obustavljen)
Klub poslanika Demokratska
fronta 27. 7. 2020. zatražila je
amandmanom opet uvođenje u naš Ustavni sistem instituta vanrednih izbora. Zastupnici
Kluba zastupnika Demokratske fronte – Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić. (Čeka
na pokretanje procedure)
Klub poslanika SDP-a je
19. 10. 2020. godine dostavilo je više amandmana koji se tiču dadležnosti i
odnosa između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta. Ovim amandmanima
mijenja se i tekst koji se odnosi na predsjedništvo BiH I Vijeće ministara BiH.
Zastupnici Kluba zastupnika SDP BiH –Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Nada
Mladina i Zukan Helez. (Obustavljen zakonodavni postupak).
Zastupnici Predrag
Kojović, Mirjana Marinković – Lepić i Damir Arnaut 27.
9. 2021. godine odnosi se na Parlamentarnu skupštinu, ali i na biranje
Predsjednika i potpredsjednika BiH sa ciljem nediskriminacije svih naroda u
BiH. Ovaj prijedlog amandmana je odbijen.
Klub zastupnika Demokratske fronte 13.
4. 2022. godine odnosi se na pitanje nadležnosti unutar države BiH i entiteta.
(Obustavljen zakonodavni postupak).
Damir Arnaut, poslanik u
Predstavničkom domu dostavio je prijedlog amandmana kojim bi se omogućilo
smanjenje plata funkcionerima. (Obustavljen zakonodavni postupak).
Pregled
amandmana govori nam o nezainteresovanosti domaćih aktera za promjenu ustava na
temu ravnopravnosti, jer se prijedlozi amandmana na Ustav od 2019. godine do
danas ni u jednom segmentu ne tiču ove tematike, a da bi do promjene došlo
prije svega mora postojati politička volja.
Denija Hidić, iz Inicijative Građanke
za ustavne promjene,
rekla je da Bosna i Hercegovina za početak treba da mijenja Ustav, naročito
zbog međunarodno pravne obaveze BiH koja proizilazi iz pravosnažnih presuda
međunarodnih sudova, kao i presuda Ustavnog suda i Suda BiH.
“U
zemljama u regiji ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrijednosti
ustavnog poretka i jedan od temelja za tumačenje Ustava. Nažalost, u Bosni i
Hercegovini nemamo ni približnu situaciju kada govorimo o ravnopravnosti
spolova, kako u temeljnom zakonskom aktu, Ustavu iz kojeg bi trebalo da crpimo
rodnu ravnopravnost tako ni u podzakonskim aktima i dokumentima. Inicijativa
Građanke za ustavne promjene već godinama se zalaže za Ustav BiH koji će
osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda sa posebnim fokusom na rodnu
perspektivu”, rekla je za BUKU Denija.
Ona
dodaje da političke stranke u Bosni i Hercegovini ne posmatraju rodnu
ravnopravnost kao prioritetnu oblast, kao ni etnokratiju i diskriminaciju
nekonstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
“Političkim
strankama je primarni cilj doći i zadržati se na vlasti i raditi za lično svoje
i/ili nacionalističke interese dok se društveni i politički prioriteti za
napredak BiH stavljaju u drugi ili gotovo nikakav plan”, ističe Denija.
RODNA RAVNOPRAVNOST- JEDAN OD STUBOVA
LJUDSKIH PRAVA
Denija
napominje da je rodna ravnopravnost jedan od stubova ljudskih prava u bilo
kojoj zemlji koja želi da se zove demokratskom, a u Zakonu o ravnopravnosti
spolova jasno su definisane obaveze svih nadležnih institucija.
“Mislim
da političarima/političarkama treba samo malo više motivacije i svjesnosti o
značaju inkorporiranja rodne ravnopravnosti u Ustav BiH da odgovorno počnu
provoditi sve obaveze koje je BiH preuzela, a koje se tiču ženskih prava i
ravnopravnosti spolova”, ističe ona i dodaje da je jedan od prioriteta
Inicijative Građanke za ustavne promjene da se Ustavom BiH definiše rodna
ravnopravnost i zabrani direktna i indirektna diskriminacija žena u javnom i
privatnom životu.
“Takođe,
zalažemo se za uvođenje afirmativnih mjera, odnosno politike jednakih mogućnosti
u ustav radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti. Nedostatak ovih
naših prioriteta u Ustavu BiH govori nam
da država BiH ne uzima ravnopravnost polova ozbiljno, jer najviši pravni akt
države ne garantuje niti prepoznaje ravnopravnost kao temeljnu vrijednost
demokratskog društva”, smatra Denija Hidić.
Enna Zone Đonlić, politička
analitičarka i predsjednica organizacije Politikos, kaže da su Bosna i Hercegovini odavno
potrebne promjene, a i sama država jeste spremna za iste, ali ne i naši
političari.
“Komunikacija,
suradnja i akomodacija političara je ključ rješenja svih problema u BiH, pa
tako i sprovođenja Ustavne reforme i inkorporiranja rodne ravnopravnosti kao
ustavne kategorije. Nažalost, nalazimo se u jednoj dubokoj krizi kako
politički, tako i društveno. Imali smo prigodu vidjeti na nedavnim protestima
vezanim uz femicid, koliko naše društvo razumije probleme ‘ženskih prava’.
Zaista je teško izdvojiti, u našem društvu, žene kao zasebnu kategoriju i
govoriti o njihovim pravima i načinu na koji se ista trebaju zaštiti. Potrebno
je ne samo mijenjati stavove političara, ali i utjecati na razmišljanja
građana, kako bi zaštita žena i ženskih prava, postala obveza svakog člana
društva, kao što to već jeste zaštita ljudskih prava”, rekla je za BUKU Enna
Zone Đonlić i dodaje da je u narednom periodu potrebno zagovarati za
sveobuhvatnu Ustavnu reformu i naravno zahtijevati da se u Ustav, kao i ostale
zakone, uvede rodno senzitivan jezik i da konačno vidimo ravnopravnost kao
ustavnu kategoriju.
“Žene
su kroz povijest uglavnom bile isključene iz procesa stvaranja ustava, sto smo
mi željeni promijeniti. Prijedlog Ustava koji su napisali mladi ljudi okupljeni
oko projekta Ustavotvorna skupština mladih, sada poznati kao neformalna grupa
mladih Politikos, je u potpunosti napisan rodno senzitivnih jezikom, te u članu
2. navodi prava garantirana Ustavom, uvodeći rješenja koje europske države tek
treba da usvoje”, smatra naša sagovornica.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za
ljudska prava, smatra da
je Bosna i Hercegovina, i pored svih prepreka, spremna za inkorporiranje rodne
ravnopravnosti i kao ustavne kategorije i kao prakse u zakonima. Ali, kao što i
naše sagovornice ističu i Lučka misli da je problem u nezainteresovanosti
poslanika i političkih partija za ovu tematiku.
“Prije
nje uvijek dolaze nacionalne teme, priča o ugroženosti entiteta ili države,
govori o podjelama funkcija i slično, dok se rodna ravnopravnost stavlja na
začelje prioriteta. Ako tu dodamo i generalnu problematiku oko promjene
državnog ustava, dobijemo ovakvu situaciju. Ustavne promjene su u BiH pitanje
svih pitanja, i čak i ako se one odnose samo na rodnu dimenziju, teško prolaze
zbog političke i nacionalne dimenzije, koje se nekako ušunjaju u praktično sva
pitanja u BiH, pa čak i tamo gdje im mjesta nema”, rekao je za BUKU Lučka.
On
smatra da se trenutna situacija može promijeniti samo sa dvije koordinisane
stvari: zagovaranjem uz pritisak i edukacijom.
“Pritisak
treba da dođe od svih relevantnih faktora, a posebno od što više organizacija
iz nevladinog sektora, koji i do sada, naročito kroz Građanske za ustavne
promjene radi na tome. Međutim, to bi trebalo da bude naveliko koordinisana i
organizovana akcija koja bi uključivala što više nevladinih organizacija iz
BiH, međunarodnih organizacija ali i dijelova stranaka koje mogu da izguraju
promjenu, a koje se mogu privući za ovu tematiku. Edukacija se naročito odnosi upravo na partije
koje su zastupljene u parlamentu, i čije bi poslanike trebalo naučiti zbog čega
je potrebna promjena Ustava u vezi sa ovim pitanjima, i da ta promjena ne
ugrožava ničije nacionalne ili vjerske interese”, smatra Lučka.
ŠTA JE RODNA RAVNOPRAVNOST KAO USTAVNA
KATEGORIJA?
Enna Zone Đonlić:
Žene
imaju ključnu ulogu u postkonfliktnoj obnovi, a pokazalo se da njihov angažman
čini ovaj proces izdržljivim i mogućim. Rod stoga mora biti bitan za metode u
kojima se eliminacija nasilja promišlja, planira i provodi. Žene su
marginalizirane Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i
njegovim Aneksom 4. ženski interesi, prava i slobode su također namjerno
zanemareni. Zagovornici prava žena, lokalne organizacije i drugi akteri moraju
imati glas u pregovaračkim procesima i ustavnim predmetima koji se odnose na
njihove interese kako bi napredovali u procesu rodnih reformi. Ravnopravnost
kao ustavna kategorija bi izjednačila prava muškaraca i žena, te konačno
pokazala zastupljenost žena u društvu i njihovu važnost. Neophodno je posebno
navesti prava koja se tiču rodnog jezika, reproduktivnog zdravlja i drugih
segmenata života koji posebno ulaze u spektar ženskih prava.
Dejan Lučka:
Naš
državni Ustav ne sadrži odredbe koje eksplicitno garantuju ravnopravnost polova
i rodova.
Rodna
ravnopravnost kao ustavna kategorija je veoma bitna stvar zbog više apekata.
Prije svega, tu je značaj samog ustava. Kako kaže profesorka Pajvančić ustav je
„svojevrsni društveni ugovor između građana i građanki s jedne strane i vlasti
s druge strane, o temeljnim principima na kojima počiva zajednica, statusu i
pravima građanki i građana koji je čine i granicama u kojima vlast djeluje”. On
je temeljni, ali i utemeljujući akt, „propis kojim se pravno formalizuju odluke
koje čine mogućom egzistenciju građana/građanki i države na način ustavne
demokratije”. Od toga koja načela i kriterijume ustavotvorci izaberu u pristupu
ustavnim pitanjima, zavisiće i status građana/građanki u državi. Ustav je vrh
piramide prava u jednoj zemlji, i svi zakoni i podzakonski akti moraju biti u
skladu sa njim. Ustavna garancija rodne ravnopravnosti svojim mjestom u njemu
dobija poseban značaj i posebnu zaštitu. Pored toga, ustav sa garancijom rodne
ravnopravnosti prepoznaje žene i njihovu borbu za prava i ravnopravnost. Nažalost,
trenutno Ustav BiH u svojim odredbama praktično ne prepoznaje žene. Ne postoji
ni eksplicitno određenje da su oba pola ravnopravna, niti postoji konkretno
definisana zaštita polova. Sve se manje više svodi na to da je u jednom članu
navedeno da će uživanje prava i sloboda biti obezbjeđeno svim licima u BiH bez
diskriminacije uz pozivanje na međunarodne instrumente.
Denija Hidić:
Uspostava
ravnopravnosti spolova jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog
savremenog društva. Ravnopravnost spolova znači jednaku vidljivost, osnaživanje
i učešće oba spola u svim sferama javnog i privatnog života i ima za cilj
promoviranje punog učešća žena i muškaraca u društvu. Ustav bi trebao biti
prostor kojim se, uvažavajući sve potrebe društva, definišu, regulišu i
unaprjeđuju društveni odnosi muškaraca i žena, kao i njihov odnos prema državi,
ali i ravnopravan i jednak odnos države prema svima koji u njoj žive.
Sve
dok ovo pitanje ne postane važo političkim akterima do stvarne promjene teško
će doći. Žene su vijekovima bile nevidljive, a sada iako su se izborila za određena
prava ostaje, ostaje nedovršena borba za priznavanje žena u Ustavu BiH kao
važno elementa jednakosti.
*Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom “Građanke za ustavne
promjene”