Bosna i Hercegovina je na indeksu medijskih sloboda u svijetu ove godine na 67. mjestu od 180 zemalja obuhvaćenih godišnjim Svjetskim indeksom medijskih sloboda za 2022, što predstavlja nazadak u odnosu na godinu ranije kad je bila na 58. mjestu.
Prema ovom izvještaju mediji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom miljeu. Novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao. Postoje velike razlike u slobodi medija i kvalitetu novinarstva širom zemlje.
Država ima veoma fragmentirano medijsko tržište sa oko 40 TV stanica, 150 radija, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, skoro 200 časopisa i drugih periodičnih publikacija, te oko 600 internetskih kuća.
Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njenih entiteta. Rad medija je u boljem stanju u glavnom gradu Sarajevu, nego u većinskom srpskom entitetu Republika Srpska, te u zapadnom dijelu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela.
Pravni okvir
Iako je pravni okvir za rad medija u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima, proces kreiranja politike je u zastoju posljednjih godina uprkos potrebi izmjene postojećih zakona i donošenja novih. Novinari uglavnom rade u okruženju bez cenzure, ali mnogi faktori podstiču autocenzuru. Pristup informacijama je u principu otvoren za sve novinare, bez diskriminacije. Zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeks su na snazi.
Ekonomski kontekst
Ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji pate od podjela po etničkim linijama unutar zemlje u kombinaciji sa konkurencijom medija iz susjednih zemalja koji pripadaju istom jezičkom području. Zbog teškog ekonomskog položaja i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.
S obzirom na svoju postkonfliktnu prirodu, bosanskohercegovačko društvo trpi mnoge podjele i ostaje rastrgano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji su za sukobe i podjele. Snažna društvena sklonost etničkom i vjerskom identitetu zasjenjuje pitanja individualnih sloboda i slobode, uključujući slobodu štampe. U medijima – odražavajući šire društvo – položaj žena je teži od položaja muškaraca.
Novinari su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, kao i povremenim fizičkim napadima. Novinari se uglavnom ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji za njihovu zaštitu. Postoje različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara usmjerene na unapređenje zakonodavstva i rada tužilaštva, ističe se u izvještaju.