U posljednjih nekoliko mjeseci balkanski region suočava se s ozbiljnom prijetnjom bolesti slinavka i šap (FMD), koja se nakon 40 godina ponovo pojavila u zapadnoj Evropi, izazivajući veliki strah među stočarima, ali i relevantnim institucijama.
Nakon što se ova zarazna bolest pojavila 7. marta u Mađarskoj, a potom 21. marta na tri farme mliječnih goveda u Slovačkoj, u BiH sve su glasniji pozivi za hitnu intervenciju i implementaciju mjera prevencije i kontrole.
Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine zabranila je uvoz određenih pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka od domaćih i divljih papkara te hrane za životinje, koji su porijeklom iz Slovačke, radi sprječavanja unosa slinavke i šapa u BiH. Od ranije je na snazi i zabrana uvoza ovih proizvoda iz Mađarske, savezne države Brandenburg i grada Berlina u Njemačkoj.
Cacanović: “Jedna od najopasnijih zaraznih bolesti”
Slinavka i šap jedna je od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće i divlje papkare širom svijeta. Osim što u ruralnim područjima uzrokuje smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, njeno suzbijanje zahtijeva stroge i sveobuhvatne mjere kontrole.
“Sve ove zemlje su veoma blizu Bosne i Hercegovine, a postoji nekoliko sumnji na pojavu slinavke i šapa u Hrvatskoj. To je vrlo, vrlo problematična bolest i bio bi ogroman problem da dođe na naše prostore. Prevashodno su prijemčivi krupni preživari, a to je trenutno jedina profitabilna proizvodnja u Bosni i Hercegovini”, rekao je za BUKU veterinar Slaviša Cacanović.
“To je jedna od najopasnijih zaraznih bolesti. Širi se izuzetno lako i nanosi ogromne štete u stočarskoj proizvodnji. Posebno kada uzmemo u obzir posljedice koje smo imali nakon afričke kuge svinja, nakon koje se svinjogojstvo u Semberiji nikada nije vratilo na nekadašnji nivo – ovo bi sada bila katastrofa. Ova bolest spada u zoonoze, ali u zoonoze vrlo blagog oblika, što znači da kod čovjeka ne izaziva značajne kliničke simptome. Najprijemčivija su goveda, potom ovce i koze, a u manjem procentu svinje. Borba protiv te bolesti je vrlo rizična – primjenjuju se sve mjere borbe, čak mislim da se prilikom pojave slinavke i šapa angažuju i vojska i policija. Dakle, mnogo je teža borba nego protiv, na primjer, afričke kuge”, upozorava Cacanović.
U svijetu postoje samo dvije referentne laboratorije za dijagnostiku slinavke i šapa.
“Ova bolest, koja je zarazna za domaće životinje, prepoznaje se po ranama na sluzokoži usta, jezika i nogu te izaziva velike gubitke u stočarstvu. Eutanazija, čak odstrel – pa mislim da se životinje čak i spaljuju, jer virus može da preživi nekoliko mjeseci, pa i godina. Termolabilan je na temperature iznad 50°C, ali na nižim temperaturama, npr. u zemljištu, mogao bi opstati dugi niz godina”, objašnjava za BUKU Cacanović.
Informacija za vlasnike životinja: Kako prepoznati slinavku i šap?
U slučaju sumnje na slinavku i šap, subjekti su dužni bez odgađanja obavijestiti veterinarskog inspektora kako bi se omogućilo isključivanje ili rano otkrivanje ove bolesti i pravovremeno djelovanje.
Pojava ove bolesti izaziva veliki strah među stočarima, ali i među potrošačima, jer bi moglo doći do ogromnih gubitaka u stočarskoj proizvodnji, a potom, lančano, i do povećanja cijena hrane, smanjenja proizvodnje i nestabilnosti tržišta.
“Za sada, koliko znamo, nema registrovanih slučajeva kod nas. Ali, ja sam malo stariji i dugo se bavim stočarskom proizvodnjom, pa pamtim vremena kada se ta bolest pojavljivala – to je apokalipsa. Ovdje u Semberiji to bi bilo strašno, ne smijem ni da pomislim. Ogroman broj ljudi živi od farmi, od poljoprivrede uopšte. Sve bi bilo uništeno”, kaže za BUKU Radomir Tešić, proizvođač iz Semberije.
Mjere koje je potrebno preduzeti
Sanitarne i veterinarske službe u BiH, kao i u susjednim zemljama, već su na visokom stepenu pripravnosti, jer se strahuje da bi pojava bolesti mogla imati katastrofalne posljedice. Zbog intenzivnog prometa stoke i proizvoda postoji ozbiljna prijetnja da bi bolest mogla prerasti u pandemiju koja bi zahvatila cijeli region.
Stručnjaci naglašavaju važnost prevencije, što podrazumijeva uvođenje striktnih mjera karantene i testiranja na prisustvo virusa. Takođe, velika pažnja treba biti posvećena edukaciji poljoprivrednih proizvođača, čiji je zadatak da blagovremeno prepoznaju simptome bolesti i prijave ih veterinarskim službama.
O temi slinavke i šapa, izazovima koji prijete te mjerama prevencije govorilo se na prvom regionalnom sastanku, održanom u Bijeljini.
“Zajedno sa svim akterima, farmerima i veterinarskom službom, preduzimamo sve preventivne mjere i donijeli smo već rješenje o formiranju stručnog tima za nadzor slinavke, šapa i kuge malih preživara. Pripremljeni su planovi hitnih mjera za slinavku i šap, koji su upućeni Vladi. Zajedno sa Veterinarskim institutom ‘Dr Vaso Butozan’, rade se monitorinzi kako bi se djelovalo preventivno”, rekao je Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo u Vladi RS.
“Sva grla koja su uvezena iz Slovačke i Mađarske, u kojima je potvrđena pojava slinavke i šapa, biće stavljena pod nadzor. Takođe, tražili smo da budemo informisani o svakom uvozu goveda iz zemalja gdje je potvrđeno prisustvo ove bolesti”, kaže Lukić.
Strah od katastrofe
Ako bi se bolest proširila, mogli bi uslijediti drastični ekonomski gubici. Nadležni upozoravaju da se zaraza može brzo širiti, a posljedice mogu trajati godinama, čak i nakon što se bolest povuče.
“Virus koji prođe kroz farmu muznih grla smanjuje proizvodnju za 80%, što je katastrofalna ekonomska posljedica. Zato apelujemo na farmere da podignu biosigurnosne mjere kako bi zaštitili svoje farme”, zaključuje Knežević