U petak, 31. januara, u čitavom regionu, uključujući i BiH, građani su pozvani na bojkot kupovine zbog rasta cijena.
Kakav je efekat imao taj apel na prostoru Republike Srpske, može se vidjeti iz podataka Poreske uprave RS za tri dana u završnici januara.
– Na dan 24. januara 2025. evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala iznosio 23.274.523 KM, dok je u djelatnosti Pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hoteli i ugostiteljstvo i ostale uslužne djelatnosti ostvaren promet od 1.942.446 KM – navode iz Poreske uprave Republike Srpske.
Iz ove institucije su naveli i podatke o prometu sedam dana kasnije:
– Na dan 30. januara 2025. godine evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala iznosio je 23.212.813 KM, dok je u djelatnosti Pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hoteli i ugostiteljstvo i ostale uslužne djelatnosti ostvaren promet od 1.907.553 KM.
Na sam dan bojkota, nije bilo značajnijih promjena, bar u prvoj kategoriji.
– Kada je u pitanju 31. januar 2025. godine, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala iznosio je 22.908.884 KM, dok je u djelatnosti Pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hoteli i ugostiteljstvo i ostale uslužne djelatnosti ostvaren promet od 3.252.686 KM – zaključuju u Poreskoj upravi Republike Srpske.
Dakle, jasno je da poziv na bojkot nije imao značajniji efekat. Jer, u domenu u kojem se nalazi i trgovina na veliko i malo, vidljivo je ne naročito veliko smanjenje prometa, koji je pao sa 23,2 miliona KM na 22,9 miliona KM. Znači, radi se o razlici od oko 300.000 KM. S druge strane, ugostiteljstvo i srodne djelatnosti ostvarile su krupan skok prometa, koji je od 1,9 miliona KM narastao na čak 3,2 miliona maraka. Tu je vidljiva razlika od oko 1,3 miliona KM.
Znači, desio se svojevrsni paradoks, pošto su trgovine prošle uz male gubitke, a kafići, restorani i slični objekti su i poentirali od ovakve situacije.