Pet dana prije ponavljanja izbora na 136 biračkih mjesta na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Centralna izborna komisija izbrisala je rezultate sa osporenih glasačkih mjesta.
To je dovelo do promjene broja glasova dva ključna kandidata Branka Blanuše (SDS) i Siniše Karana (SNSD).
Prema do sada utvrđenim rezultatima, bez sporna 136 biračka mjesta, u prednosti je kandidat opozicije.
Branko Blanuša trenutno ima 201.387 glasova, a Karan koji je pobjedu proglasio u izbornoj noći ima 195.686 glasova.
Izbori će biti ponovljeni na ukupno 136 biračkih mjesta u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.
Iako Blanuša sada ima prednost od 5701 glas, pobjeda opozicije je upitna. Neki smatraju da je to zbog veće stranačke baze vlasti, većeg broja glasača SNSD-a na spornim biračkim mjestima, bolje organizovanosti, a neko da bi do pobjede SNSD-ovog kandidata mogao dovesti izborni inženjering.
“Mislim da veću šansu ima Karan. Izbori su uglavnom poništeni na onim mjestima gdje je on ubijedljivo pobijedio kandidata SDS-a. Na tim mjestima gdje se izbori ponavljaju već tradicionalno, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa pobjeđuje SNSD”, kaže za Buku novinar Uroš Vukić.
Dodaje da su Zvornik, Laktaši i Doboj, gdje je najviše biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbor, na određen način uporišta SNSD-a i da će Karan tu osvojiti dovoljan broj glasova da “prestigne” Blanušu.
“Na ovim biračkim mjestima gdje se izbori ponavljaju Karan je dobio više od 15 hiljada glasova od Blanuše. Jako teško je izgubiti tu prednost, posebno jer je SNSD dosta organizovaniji”, dodaje Vukić.
Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da se predizbornim anketama političkih stranaka ne može vjerovati jer uglavnom imaju dvije vrste anketa: jedna za javnost, a druga za njihove oči. Vjeruje da bi ponovljeni izbori mogli biti transparentniji i više fer u odnosu na sve dosadašnje nepravilnosti.
“Ali opet ne mogu da vjerujem da će SNSD tek tako prepustiti sve slučaju. Kod nas je praksa da se izbori ne dobijaju na dan izbora, nego puno prije izbora. Tako da mislim da su i ovaj put upregnuli svu svoju mašineriju da ne prepuste sve to u slučaju. Iako se nadam da bi moglo doći do promjene, neću da budem neki nerealni optimista i utopista pa da kažem Blanuša sigurno dobija”, dodaje Bubonjić.
Prednost SNSD je jaka baza, u odnosu na SDS za koji Bubonjić kaže da je stranka bez baze.
Vjeruje da uspjeh Blanuše zavisi od podrške Draška Stanivukovića.
“Ukoliko toga ne bude onda SNSD ima puno veću bazu na nivou cijele republike.”
Izlasnost nešto veća od 30% govori o tome kako apsitentni uglavnom pomažu pobjedi dosadašnjoj vlasti, pa bi animiranjem onih koji ostaju kući opozicija povećala šansu za pobjedu.
“Ali teško je vjerovati da će sada uspjeti da animiraju određen broj nezadovoljnih apstinenata.”
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je u uslovima kada izborni proces nosi ogroman teret političke korupcije teško predvidjeti pobjednika.
“Ako je slijediti logiku rezultata u izbornim jedinicama koje su dobile zeleno svjetlo CIK-a, prednost je na strani Blanuše. Ako slijedimo logiku aktuelne vlasti, onda će upotrijebiti sva sredstva (mahom nedozvoljena) da Karan pobijedi”, kaže Topić za Buku.
Urednik i novinar Sead Numanović smatra da su izbori za predsjednika Republike Srpska velika prilika za opoziciju tog bh. entiteta. Oni su, dodaje Numanović, već sebe iznenadili uspjehom Branka Blanuše.
“Ako u nedjelju, 8. februara, Blanuša i ovjeri pobjedu, to bi mogla biti prekretnica. Opozicija bi se, konačno, mogla početi uozbiljavati. Vladajuće strukture, pak, suočava se s rastućim izazovom. Njene mašinerije, agresija, koju posebno provode preko medija pod svojom kontrolom na čelu s RTRS, nisu dostatne da uguše nezadovoljstvo građana”, dodaje Numanović.
Šta može predsjednik za nekoliko mjeseci?
Budući da su redovni Opšti izbori na kojima se bira i predsjednik entiteta pitanje je šta za taj period može uraditi nasljednik Milorada Dodika.
“Ne može ništa, pitanje je i šta bi Blanuša u slučaju pobjede preduzeo da uradi. Jedan klijentelistički i nepotistički sistem, duboko korumpiran ne možete promijeniti preko noći. Ono što se može promijeniti je odnos građana prema političarima i vrijednosna paradigma, i to je previše za početak”, dodaje Topić.
Pobjeda Blanuše bila bi više simbolička, smatra Numanović. Za nekoliko mjeseci najviše bi pomogao opoziciji da ojača svoju poziciju i približi se građanima.
“S obzirom na trenutni raspored snaga u Narodnoj skupštini, predsjednik RS iz SDS-a bio bi osuđen na stalne udare i diverzije vladajućih struktura. A to mu je najbolja platforma za novi izborni juriš na poziciju predsjednika RS u punom mandatu.
Ako Blanuša i ne ostvari formalnu pobjedu, njegov rezultat je sam po sebi izniman uspjeh. Jedan relativno nepoznat čovjek, “dosadan” svojim odmjerenim izjavama i stavovima koje zastupa, on je političko osvježenje ne samo u RS, već i cijeloj BiH. Rijedak političar koji zna o čemu priča, kada priča”, mišljenja je Numanović.
Dužina mandata novog predsjednika zavisiće i od brzine brojanja glasova i ogovora na žalbe, a Vukić smatra da bi taj proces mogao biti relativno kratak.
“Konačni rezultati biće poznati u roku od sedam dana. Tako je po kalendaru Centralne izborne komisije, i mislim da će to ispoštovati jer se radi o relativno malom broju biračkih mjesta i glasovi će biti prebrojani već isto veče. Nakon toga ima period žalbi, ali vjerujem da će do 15. februara biti utvrđeni rezultati izbora, a odmah nakon toga i potvrđeni i već u drugoj polovini februara Republika Srpska će imati novog predsjednika”, kaže sagovornik Buke.
U najboljem slučajem, Karan ili Blanuša biće predsjednici devet mjeseci budući da bi u novembru trebalo da budu objavljeni konačni rezultati redovnih izbora koji će biti održani u prvoj nedjelji u oktobru.
Pobjeda opozicije značila bi i veće šanse na redovnim izborima, dok bi drugi scenario i priča o krađi glasova dodatno iscrpila opozicionu energiju.
“Bilo bi to dodatno gubljenje energije, vremena i nade graditi i novu izbornu utakmicu na priči o krađi i pretvaranju problema u trajni. Ovdje sad postoji mogućnost da građani, ako su se iole politički osvijestili, prijave sve slučajeve potkupljivanja, javno prokažu kupce glasova. Dok se to ne desi, stokholmski sindrom će dokrajčiti ovo društvo a kradđe ostati vječita izborna tema”, mišljenja je Topić.
Razmatrajući dva scenarija, Vukić kaže da bi eventualna pobjeda Blanuše bila vjetar u leđa opoziciji za Opšte izbore koji se održavaju u oktobru 2026. godine. Ta pobjeda bi, objašnjava, pokazala da je ova vlast smjenjiva i sigurno bi animirala dobar dio onih pasivnih birača da izađu na izbore u oktobru.
“Istovremeno, pobjeda Karana pokazala bi glasači još vjeruju politici SNSD-a što bi takođe bila dobra polazna osnova za oktobarske izbore. Ko god da izgubi pričaće da je pokraden i to je matrica svih “gubitnika” od 1995. godine do danas”, zaključuje sagovornik Buke.
Bez obzira na pobjednika izbora raspoloženje građana je jasno – ne zanima ih previše zanima ko je predsjednik, a nijedan od dva ključna kandidata nema ni uvjerljivu ni veliku podršku naroda.