Prema Krivičnom zakonu BiH danom pravosnažnosti drugostepene presude Suda BiH u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika, a to je dan donošenja te presude, stupaju na snagu i sve zakonom propisane pravne posljedice te presude. Stoga je po zakonu danom donošenja te drugostepene presude Miloradu Dodiku prestala funkcija predsjednika Republike Srpska i od tada on više nije predsjednik Republike.
Ta presuda je iz Suda BiH otpremljena 1.8. ove godine, što govori da ju je Sud BiH donio prije toga, tako da je Dodik, ako se držimo zakona, prestao biti predsjednik Republike Srpske danom donošenja te presude, tj. prije 1.8.2025. godine i on u ovom trenutku nije predsjednik Republike Srpske.
Iz tih razloga on, ako to nije učinio prije dana donošenja drugostepene presude Suda BiH, nema pravo da sada određuje nekog od potpredsjednika Republike Srpske da ga zamjenjuje, jer Dodik nije predsjednik Republike, a po Ustavu Republike Srpske samo predsjednik Republike, dakle lice kojem nije prestala ta funkcija, može da odredi nekog od dva potpredsjednika koji će ga zamjenjivati.
Ustav Republike Srpske nema nijednu odredbu za ovakvu situacija kakva je nastupila pravosnažnom osudom Dodika u Sudu BiH i zabranom obavljanja funkcije predsjednika Republike koju sadrži presuda tog suda.
Stoga bi, po analogiji i na osnovu ustavnog običaja, tzv. običaja secundum constitutionem, stvorenog poslije smrti Milana Jelića u trenutku kada je Jelić bio predsjednik Republike, Narodna skupština mogla da donese odluku o imenovanju lica koje će obavljati funkciju predsjednika Republike do održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike.
Međutim, ne bi bilo u skladu sa Ustavom Republike Srpske da Narodna skupština odredi nekog trećeg na tu funkciju, a ne nekog od potpredsjednika Republike, jer je Ustavom Republike Srpske jasno propisano da samo neki od tih potpredsjednika može da zamjenjuje predsjednika Republike u bilo kojoj situaciji u kojoj je on spriječen da vrši tu funkciju, što znači i u ovoj situaciji nastaloj donošenjem navedene pravosnažne presude Suda BiH.
Sve rečeno govori da sada CIK BiH mora hitno da djeluje, na šta je obavezuje Izborni zakon BiH, a to znači da mora odmah da donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike, koji po Izbornom zakonu moraju biti održani najdalje u roku od 90 dana od dana njihovog raspisivanja.
Sprečavanje održavanja tih izbora predstavljaće radnju izvršenja najmanje dva krivična djela. Jedno je krivično djelo sprečavanja održavanja izbora, propisano članom 215. Krivičnog zakonika Republike Srpske, a drugo je krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, propisano članom 239. Krivičnog zakona BiH.
Ne treba isključiti ni mogućnost da bi u tom slučaju bilo izvršeno i krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, propisano članom 156. Krivičnog zakona BiH.
Dr Milan Blagojević