Preuranjena izborna kampanja je zakonski kažnjiva u Bosni Hercegovini. Međutim, dosadašnja praksa kažnjavanja je pokazala da uvođenje ovog prekršaja u Izborni zakona BiH nije puno pomoglo u pročišćavaju javnog prostora od neodgovornih političkih subjekata.
Minimalne kazne CIK-a nisu doprinijele prevenciji
Zakon je jasno definisao da izborna kampanja može da se vodi isključivo 30 dana uoči izbora, te da je vođenje preuranjene izborne kampanje kažnjivo iznosom od 3.000 do 30.000 KM. Centralna izborna komisija BiH (CIK) do sada je posezala za minimalnim kaznama, i to nije dalo rezultata. Neke od stranaka su odlučile iznova kršiti zakon, a neke čak nisu ni uklanjale sadržaje zbog kojih su i bile sankcionisane.
Posljednjom odlukom CIK-a kažnjene su stranke SNSD sa 12.000 KM, DEMOS sa 10.000 KM i SDS sa 8.000 KM. Iz CIK-a je navedeno da je SNSD dosad već četiri puta kažnjavan, a tri puta su se oglušili o naredbu da uklone sporne objave.
“U ovom slučaju je CIK postupao po prijavi putem e-maila. Dakle, vođen je postupak po službenoj dužnosti protiv SNSD-a Općinski odbor Vlasenica. Riječ je o preuranjenoj izbornoj kampanji i imajući u vidu da je SNSD prethodno kažnjavan i da nisu postupali u skladu sa nalozima, prijedlog je da se ova stranka proglasi odgovornom i novčano kazni u iznosu od 12.000 KM i da odmah po pravosnažnosti odluke narednog dana uklone sporne objave”, poručeno je na sjednici CIK-a.
Ni DEMOS-u, kao ni SDS-u, ovo nije prvi put da su kažnjeni zbog preuranjene kampanje. Ranije je CIK zbog istog prekršaja, između ostalih, kažnjavao i Našu stranku, Narod i pravdu, SDA i HDZ BiH.
Poništiti ovjeru za učešće na izborima
Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom, pitali smo da nam prokomentariše to što političke stranke i pored jasne naredbe CIK-a ne žele ukloniti sadržaje zbog kojih su kažnjene.
“To je dokaz bahatog ponašanja. Svjesni su činjenice da krše zakon, da su sankcionisani od Centralne izborne komisije, čijom odlukom su bili dužni da uklone sadržaj, pored kazne koju treba platiti. Oni to ignorišu i to je dokaz ponašanja prema Izbornom zakonu BiH. Na početku jeste trebalo sankcionisati kaznama blizu minimuma, ali kada neko uporno krši Izborni zakon, ja sam pristalica da mu se odmah izrekne maksimalna kazna, jer to je apsolutno neprihvatljivo od onih koji pretenduju da sutra donose neke zakone, konkretno na lokalnom nivou podzakonske akte, uredbe koje bi trebale biti obavezujuće za sve građane lokalne zajednice”, ističe za Buku Šehić.
Naš sagovornik smatra da bi kazne trebale biti mnogo rigoroznije.
“Ja bih bio pristalica da se takvoj političkoj stranci, koja uporno krši zakone i ignoriše naloge CIK-a, poništi ovjera za učešće na izborima. To je apsolutno neprihvatljivo ponašanje. Ima stranaka koje su 13 puta kažnjene iznosima blizu minimuma. Nakon tri ili četiri ponovljena kršenja Izbornog zakona, treba voditi računa i o težini učinjenog prekršaja, ja bih odmah izricao maksimalne kazne od 30.000 KM. Nažalost, ovo sve je dokaz koliko je ljudima koji čine političku stranku, kandidatima koji se nalaze na listi, cilj da doprinesu izgradnji vladavine prava. A vladavina prava podrazumijeva poštivanje zakona, Ustava i institucija ove države. Ove kazne koje smo vidjeli jučer, one jesu veće, ali one su daleko manje od maksimalnog iznosa predviđenog Izbornim zakonom”, naglašava Šehić.
Novcem građana stranke se kusuraju s finansijerima
Srđan Traljić, glasnogovornik Transparency International BiH, kaže da onaj ko razumije kontekst finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini zna da stranke novac za kazne ne daju iz svoje kase.
“Stranke brojne načine imaju da izvuku novac iz javnog sektora u kasu političkih partija, tako da ih očigledno nije ni briga koliko će biti kažnjeni. Očigledno je da im je puno značajnije voditi kampanju jedan duži period nego to što će biti kažnjeni nekim simboličnim kaznama. Vidjeli smo da stranke nisu promijenile obrazac ponašanja ni nakon sankcija koje su im izricane ranije”, podvlači Traljić, te napominje da je TIBiH više puta ukazivao da političke stranke u svojim izvještajima prijavljuju daleko manje iznose od onih koje potroše u kampanji.
“Neki sudski postupci koji se vode govore da stranke izvlače novac iz javnog sektora i da se preko određenih tendera kusuraju sa svojim stvarnim finansijerima, tako da ne mare puno za sankcije koje im se izriču. Poenta tok zakona je da se u istu ravan dovedu stranke i da se ne kreće ranije u kampanju. Međutim, kod nas kampanja permanentno traje”, govori Traljić.
Prethodne sedmice zamjerke na rad CIK-a iznijeli su iz Koalicije Pod lupom, prvenstveno zbog minimalnih kazni, ali i zbog izostanka sankcija. Zamjerke na rad institucije zadužene za izborni proces imaju i u Transparency International BiH.
“Problem je što smo imali samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Sve kazne se odnose na preuranjenu kampanju. Iako je u trenutnom zakonu prvi put prepoznat pojam zloupotreba javnih resursa, CIK je odbacivao te prijave i po njihovom tumačenju ništa nije zloupotreba javnih resursa. Stranke nesmetano zloupotrebljavaju resurse, intenziviraju se radovi, dijeli se novac pred izbore, ali po tumačenju CIK-a ništa od ovoga nije bila zloupotreba javnih resursa. Jedino tamo gdje su se političke stranke na društvenim mrežama hvalile da asfaltiraju neke ulice i puteve, tu je CIK izricao kaznu za preuranjenu kampanju, što implicira da strankama za koji dan, kada počne kampanja, ni to neće biti zabranjeno”, jasan je Traljić.
Tumačenje CIK-a koje ne rezultira kaznama
On smatra kako je ključna izmjena zakona bila upravo ta koja se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, s obzirom da se ova aktivnost u Bosni i Hercegovini godinama odvija nekažnjeno. Iako je postojala nada da će se izmjenom Izbornog zakona ovom devijantnom ponašanju političkih zvaničnika stati ukraj, to se, nažalost, ne dešava.
“Zakon je trebao da spriječi političare da javnim novcem indirektno kupuju glasove, kao što to rade kroz razne jednokratne pomoći od 50 ili 100 KM, tome se nije stalo ukraj. Imamo stavku u zakonu koja to jasno definiše, ali ništa se nije promijenilo. Mi smo za prošle izbore izračunali da su svi nivoi vlasti 311 miliona KM podijelili u tri mjeseca pred izbore 2022. godine. Kod nas se, nažalost, tako vodi politika. Niko ne predstavlja programe u kampanji, nego se takmiče ko će više izvući novca iz budžeta i dati građanima u tri mjeseca. Podsjetit ću, u Zakonu je jasno definisano da je zabranjeno indirektno kupovanje glasova, što uključuje, između ostalog, i dijeljenje jednokratnih pomoći građanima, osim redovnih subvencija. Međutim, CIK sve tumači kao redovne subvencije. Iako mi prijavimo da je nešto prvi put pred izbore, da nikada dosad nije bilo, načelnik se izjasni da je to uzeo s budžetske stavke, i onda CIK procijeni da je sve redovno za šta postoji budžetska stavka, iako bi trebale biti redovne isplate one koje se realizuju svake godine. Po ovakvom tumačenju CIK-a, ovaj član Zakona je besmislen, jer niko neće biti sankcionisan, s obzirom da sav novac koji se isplati građanima isplati se iz budžeta, nema drugog načina”, objašnjava Traljić.