Festival zdravog ekološkog povrća “Bamija fest” i ove je godine u organizaciji Voćnog
kluba iz Brčkog okupio brojna Udruženja proizvođača bamije u BiH.
Posavina lider proizvodnje bamije na Balkanu
U BiH proizvodnja ove tropske biljke najzastupljenija je na području Posavine, gdje se sije
na više od 10 hektara. Zahvaljujući tradiciji i volji, proizvođači ovog kraja postali su lideri
u proizvodnji bamije na Balkanu.
“Četvrta je godina od kako smo domaćini manifestacije “Bamija fest”, jer Brčko je najveći
proizvođač bamije na Balkanu. Ova manifestacija afimriše i promoviše, kako Brčko kao
dobrog domaćina, tako i njegove vrijedne proizvođače. Vlada Brčko Distrikta je
povećanjem podsticaja podstakla ovu proizvodnju, u kojoj sada mogu učestvovati i
proizvođači sa manjim površinama. I jedini smo na Balkanu koji smo ovoj proizvodnji
zaista pružili maksimum. Želja nam je da promovišemo ovo povrće koje osim u
kulinarstvu ima značajan udio u kozmetici, u farmaciji. A njena pozitivna svojstva i
blagodeti ove “biljke iz Bož'jeg vrta”se još uvijek istražuju. Za njen izuzetan uticaj na
ljepotu i zategnutost kože znala je i Kleopatra, koja ju je koristila. A bila je i omiljeno jelo
begova, o čemu svjedoči čuvena Begova čorba i Bajramska bamija, kaže za Buku Savo
Lukić predstavnik Udruženja “Voćarski klub” iz Brčkog, koje je ujedno i organizator ove
jedinstvene manifestacije.
Proizvodnjom bamije, Fadila Jasenčić iz brčanskog sela Šatorovići, bavi se već jednu
deceniju.
“Za ovu proizvodnju potrebno je mnogo truda i rada. Uzgoj je dosta težak, zbog ponekad
teških uslova vremena u periodu nicanja. Sije se početkom maja i traje do jeseni. Ima
dosta posla oko bamije.Velike temperaturne oscilacije mogu da ugroze čitavu proizvodnju,
zato moramo često da presijavamo. Hoće često okopavanje, zatim, neophodno je
raščupavanje, jer ako se spoji četiri ili pet njih, tu od ploda nema ništa. Najbolje ih je tako
raaščupavanjem oidvajati o onda daju svoj maksimum. I mora biti kvalitetna, sva ova zrna
da budu jednaka. Onda slijedi nizanje na konac. Konac bude oko dva metra i iglom se niže
na konac i tako suši,kako bi dobila ovu zlatno-zelenkastu boju. Neizostavna je u kuhinji i
brojnim jelima gdje se može koristiti kao svježa ili sušena”, priča za Buku Fadila Jasenčić.
“Bez bamije nema veselja”
Bamija nezaustavljivo osvaja domaće trpeze. Ovo jednostavno, ali tradicionalno bosansko
jelo ima posebno mjesto na domaćoj trpezi. Tokom trajanja manifestacije “Bamija fest”
brojni posjetioci imali su priliku da se upoznaju sa načinom proizvodnje ove biljke, kupe
svježe ili sušene proizvode od bamije, ali i nauče pa i degustiraju neke od tradicionalnih
načina pripreme jela od bamije .
Banjanović Badira ispred Udruženja žena “Svjetlost” iz Kozluka ispričala je za za Buku
kako se na tradicionalan bosanski način priprema jelo od bamije
“Prema starom receptu, koji sam ja učila od svoje majke i bake, a one od svojih majki i
tako godinama unazad, za pripremu bamije koja je izuzetno ljekovita, potrebno je dosta
luka koji se dinsta zajedno sa mesom po želji, mada se najčešće u našoj kuhinji koristi
junetina ili teletina. Nakon toga dodaje se bamija a potom i začini: so, biber, crvena
paprika. Bamiju je bitno ne miješati prilikom kuhanja, nego se krčka polako, na niskoj
temperaturi. Na kraju dobijete odlično jelo koje je danas neizostavno na svim slavljima i
veseljima. Kada su svadbe, rođendani, proslave vjerskih praznika, bamija zauzima posebno
mjesto na trpezi”, kaže za Buku Badira.
“Biljka iz Bož'jeg vrta”
Bamija ili okra, porijeklom je iz Afrike, a na naše prostore došla je prije nekoliko vijekova.
Iako je biološki klasifikovana kao voće, plodovi bamije u kulinarstvu se tretiraju kao
povrće. Ova tropska biljka koja nezaustavljivo osvaja domaće trpeze, u tradicionalnoj
bosanskoj kuhinji priprema se kao glavno jelo u vidu čorbi ili variva, ali služi i kao prilog
jelima i dodatak u salatama. Poznata je i kao biljka koja pripada skupini afrodizijaka.
No, njena primjena je daleko veća od one kulinarske. Ova biljka bogata je antioksidansima
i ima brojne pozitivne efekte na zdravlje. Blagodati bamije u medicini i farmaceutskoj
industriji su brojne, zbog čega je zovu i “biljka iz Bož'jeg vrta”. Bamija je bogata biljnim
vlaknima, važnim za održavanje normalnog nivoa holesterola u krvi, dobrog varenja i
stabilizacije nivoa šećera u krvi. Značajno mjesto zauzima u raznim prirodnim
proizvodima – u obliku čaja, tinkture, kao i u proizvodima za njegu i ljepotu kože.
Zbog raznovrsnih boja u kojima se može naći, bamija se često koristi i kao dekoracija u
baštama.