Proračun za normalan život u vrijeme svakodnevne
turbulencije cijena, gotovo je nemoguće pronaći.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, sindikalna potrošačka korpa za mjesec mart 2024. godine iznosila je
2917,50 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi
45,86 posto, dok pokrivenost minimalnom platom iznosi svega 21,22 posto.
Zbog rasta cijena u BiH građani pograničnih područja koriste priliku da za kupovinu osnovnih životnih namirnica odlaze u susjednu Srbiju ili Hrvatsku.
Jeftinije namirnice
Zavisno od potreba, na kupovini osnovnih životnih namirnica na mjesečnom nivou građani uštede od 100 do 300 KM, kažu analitičari. Najviše se kupuju hrana i lijekovi.
” Zahvaljujući diferenciranoj stopi PDV-a kakvu imate,
konkretno, u Srbiji , kupovina se mnogo više isplati. U Brčkom dosta prelaze do
Hrvatske, narod se snalazi jer ide od proizvoda do proizvoda. Tako da se
građanima isplati odvesti se do susjednih Badovinaca, prvog mjesta posle
graničnog prelaza, pa čak i platiti mostarinu na Pavlović mostu, koja iznosi
180,00 dinara, to je oko 3,00 KM i tamo kupovati namirnice i lijekove i opet
kada se sve to na kraju sabere, prođu jeftinije”, rekao je za Buku Jovan
Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.
Na parkingu ispred trgovine u srbijanskom naselju Badovinci, koje je od Bijeljine udaljeno svega 15 kilometara, zatičemo veliki broj vozila bh. registarskih oznaka.
“Ja često pređem kako bih kupio osnovne potrepštine za kuću. Hljeb kod
njih iznosi manje od 1 KM, dok u našim pekarama dostiže i do 2.00 KM, pa i
više. Kupujem i deterdžent, hranu, ali i lijekove. Lijekovi su tamo daleko
jeftiniji. Ja, recimo, jedan isti lijek koji kod nas plaćam 18,00 KM, tamo
nabavljam po cijeni od 4,80 KM”, za Buku je ispričao Ilija Pandurević iz
Bijeljine.
Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, preračunato u
KM to izgleda ovako: cijena mlijeka iznosi 1,70KM; jogurt 2l- 3,40 KM; bijeli
hljeb 0,90 KM;
“Meni svake sedmice dolazi veliki broj građana iz Bijeljine, ali i okolnih gradova. Kupuju
na veliko, kažu da im se isplati “, kaže Radmila Tanacković trgovkinja iz
Badovinaca.
Građani ovog pograničnog poljoprivrednog kraja osim
namirnica i lijekova, često u proljeće i jesen, kada je vrijeme radova u polju, granicu prelaze i zbog kupovine sadnog materijala, na kome u Srbiji uštede od
50 do 70 %.
Lijekovi u BiH najskuplji
U odnosu na region, bh. građani najskuplje plaćaju lijekove, pokazuje
statistika.
“I osnovne životne namirnice su dosta jeftinije, a o lijekovima da i ne govorim. Na primjer, cijene lijekova koji su najčešće u upotrebi, a koji nisu na listama za
subvencije od strane Fonda zdravstvene zaštite RS, kod njih su daleko
jeftiniji”, rekao je za Buku Jovan Vasilić predsjednik Udruženja za
zaštitu potrošača “Zvono” i podsjeća da dozvole za prodaju lijekova
na području naše zemlje izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH
kao krovna institucija, dok većinu propisa iz apotekarske djelatnosti donose
entitetski nivoi.
“Apoteke su u nadležnosti entitetskih ministarstava, kao i maloprodajna marža. Cijenu diktira uvoz, ali i PDV koji u našoj zemlji iznosi 17% i najveći je u zemljama okruženja”, kaže za Buku
Vasilić.
Uvozimo inflaciju
Domaća proizvodnja je uništena, tvrde ekonomisti,
što je glavni razlog zbog koga cijene ne možemo sami diktirati.
“Zemlje okruženja imaju vlastitu
proizvodnju, čime obaraju cijene uvoznih proizvoda .Mi nemamo domaću
proizvodnju, ona
je uništena, tako da i nemamo ništa čime bismo korigovali te cijene. A nemamo
ni robne rezerve kojima bi država intervenisala, tako da smo prepušteni
hirovima uvoznika. Kod nas je inflacija veća nego na Zapadu i mi, u stvari,
uvozimo inflaciju”, pojasnio je za Buku prof. dr Aleksa Milojević,
ekonomski analitičar.