Udruženje građana „Otaharin“ iz Bijeljine već godinama predano radi na inkluziji Roma i Romkinja u društvo kroz obrazovanje, zapošljavanje, socijalno zbrinjavanje i kulturu. U fokusu rada je i socijalno preduzeće Agro-plan, koje na više od 3.000 kvadratnih metara plastenika uzgaja organsku hranu i predstavlja priliku za one koji su često isključeni sa tržišta rada.
O dosadašnjim rezultatima, izazovima, nerazumijevanju pojma „organsko“, te predstojećem festivalu „Barodrom“, za BUKU je govorio direktor Otaharina, Dragan Joković.
Od kada postoji Agro-plan i kako je nastao?
Joković: Agro-plan posluje od 2017. godine. Registrovani smo u skladu sa Zakonom o društvenim preduzećima Republike Srpske, koji je usvojen prije dvije godine, a čekali smo jer smo i ranije bili registrovani kao vlasništvo Udruženja “Otaharin”. Namjena preduzeća je konkretno ispunjavanje naše misije – zapošljavanje žena, Romkinja, samohranih majki, žena koje su pretrpjele neki oblik nasilja, odnosno žena iz romske zajednice.
Koliko ste uspjeli da ispunite tu misiju u ovih nekoliko godina?
Joković: To je zadatak koji i danas radimo. Nalazimo se u prostorijama koje koristimo uz podršku Gradske uprave i to je pravi primjer saradnje nevladinog sektora i lokalne vlasti – što, srećom, trenutno dobro funkcioniše. Trenutno imamo oko 3.000 kvadratnih metara pod plastenicima, a dio proizvodnje je i van plastenika. Fokusirani smo na organsku proizvodnju. Naš cilj je podizanje svijesti građana Bijeljine o značaju organske hrane, ali i da naši korisnici učestvuju u nečemu kvalitetnom. Ne želimo da im se stalno nude najteži i najmanje plaćeni poslovi.
Kako usklađujete poslovne ciljeve – prodaju, sertifikate, održivost – sa vašom misijom socijalne inkluzije?
Joković: Imamo sertifikat organske kuće, oko 15 sezonskih proizvoda sa sertifikatom. Dobitnici smo nagrade Privredne komore Republike Srpske za najbolji domaći proizvod – naš organski ajvar, a proizvodimo i kvalitetan organski sok od paradajza. Najveći problem nam je nedostatak stabilnih kanala prodaje prema građanima. Možda naši sugrađani nisu svjesni da kupovinom ovih proizvoda pomažu očuvanju društvenog preduzeća i zapošljavanju Roma i Romkinja. Profit nam nije glavni cilj, ali je neophodan da bismo pokrili troškove i finansirali Dnevni centar za djecu sklonjenu sa ulice.
Koliko radnika je prošlo kroz Agro-plan?
Joković: Više od 50 korisnica je prošlo kroz naše procese, neke i po godinu ili dvije. Nažalost, zbog teške finansijske situacije, stalno zavisimo od donatorskih sredstava, kojih je sve manje. Zato pozivam građane da nas posjete, uključe se kao volonteri ili kupe naše proizvode, jer time stvarno pomažu. Takođe, problem je i sam termin „organsko“, koji mnogima ne govori mnogo. To je termin preuzet iz Evrope, a označava lokalno porijeklo bez upotrebe pesticida i herbicida. Možda bi bolji izraz bio „zdrav proizvod“. Organska hrana je hrana uzgojena prirodno i sigurno.
Jeste li pioniri u Semberiji u organskoj proizvodnji?
Joković: Da, među prvima smo se sertifikovali i nastavljamo tim putem, iako je proces izazovan. Trenutno imamo tri zaposlena radnika, a broj zavisi od dostupnosti sredstava, jer prodaja nije dovoljna za finansijsku održivost. Pokušavamo uspostaviti saradnju s Njemačkom ambasadom da ojačamo kapacitete i uključimo još ljudi. Semberija ima samo ovu jednu parcelu pod organskom proizvodnjom, dok je ostalo preplavljeno pesticidima, što ugrožava zdravlje ljudi. Zato nastojimo i dalje zapošljavati pripadnike naše ciljne grupe i očuvati zdravu proizvodnju.
Koliko je izazovno razvijati organsku proizvodnju i boriti se protiv višedecenijske diskriminacije Roma?
Joković: Otaharin je vrlo aktivan. Radimo integrativno, pored ekonomskog osnaživanja, i na socijalnom zbrinjavanju. Posebno smo ponosni na stambeno zbrinjavanje u saradnji sa Švicarskim karitasom, Gradskom upravom i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice. Naš dnevni centar za djecu, koji radi od 2009., sada ima svoj objekat zahvaljujući Gradskoj upravi. Izazova je mnogo – donatorska sredstva su oskudnija, a moramo se pripremati za period kada će usluge morati biti finansirane iz lokalnih budžeta i uključivanjem građana. Pregovaramo s gradonačelnikom i skupštinom o podršci za dnevni centar.
Kakva je trenutna situacija?
Joković: Najveći problem je isplata plata, što ne bi smjelo biti pitanje ako društvo prepozna značaj našeg rada. Nedavno smo završili uspješan projekat sa Međunarodnom organizacijom rada, EU i Svjetskom bankom, fokusiran na zapošljavanje mladih Roma, samozapošljavanje i obuke.
Kako stoji društveni i politički kontekst?
Joković: Siromaštvo, diskriminacija i antiromski rasizam i dalje postoje. Ta mržnja se prenosi generacijama, bez osnova. Romi su naši sugrađani i zaslužuju bolje mjesto u društvu.
Šta nas očekuje na kulturnom polju ovog avgusta?
Joković: Organizujemo festival „Barodrom“ (Dug put) koji će biti održan 11. i 12. avgusta u Bijeljini. Prvog dana biće defile dnevnog centra do gradskog trga uz trubače i koncert Ivana Kurtića, muzičke zvijezde iz Srbije. Drugog dana, u Centru za kulturu, predstaviće se mladi romski pisac sa prvim romanom, a nastupiće operska pjevačica Nataša Šarac Knežević sa repertoarom inspirisanim romskom tradicijom i klasikom. Pozivamo sve sugrađane da nam se pridruže – biće veselo, edukativno i važno. Neka „Barodrom“ postane put ka većoj toleranciji, razumijevanju i zajedništvu.