Željko Mirjanić je prije tri godine završio drugi uzastopni mandat u
Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Tada je počeo primati „bijeli hljeb“,
iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog
profesora. Radni odnos je zamrznuo 2006. godine kada je izabran za
poslanika u NSRS-u kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sekretar Skupštine Marko Aćić kaže da pravo na plaću po prestanku
funkcije ne bi trebali imati poslanici koje čeka drugi posao: „Tu nema
čak ni rasprave zašto oni nisu trebali dobiti. (…) Za njih nije upitno
da li će se vratiti, oni se sigurno vraćaju“.
Ipak, tako nije bilo u slučaju profesora Mirjanića. On je svoju radnu
knjižicu vratio na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog
mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam učestvovao,
predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta
tri mjeseca je iz budžeta dobio skoro 11.000 maraka.
„Bijeli hljeb“ je privilegija koju funkcionerima daje Zakon o radnim
odnosima u državnim organima RS-a na period od pola godine, pod uvjetom
da se ne vraćaju na funkciju, nemaju penziju ili posao, a prestaje ako
se u tom periodu zaposle ili penzionišu.
Institucije u RS-u nikada nisu donijele propise kojima bi detaljno
uredile ovo pravo, izbjegle eventualne zloupotrebe i ukinule nepotrebnu
potrošnju budžetskog novca.
„U svim situacijama gdje su pravna pravila i odredbe nejasne,
nedorečene, neprecizne, po prirodi stvari ostaje dovoljno prostora i za
zloupotrebe. Ali ta zloupotreba ne mora biti nezakonitost nego biranje
bolje opcije“, objasnila je profesorica Radnog prava sa Sarajevskog
univerziteta Jasminka Gradaščević-Sijerčić.
Po završetku mandata 2014. godine pravo na „bijeli hljeb“ su
iskoristila 53 funkcionera u NSRS-u, Vijeću naroda i Vladi. Budžet RS-a
koštali su skoro 843 hiljade maraka.
Zbog nejasnih pravila novac su dobila i dvojica univerzitetskih profesora, penzioner i sedmero privatnika.
Rupa u zakonu za profesora prava
Profesor Željko Mirjanić je zatražio „bijeli hljeb“ nakon što mu
građani 2014. godine nisu dali povjerenje za treći uzastopni mandat.
Tokom rada u Skupštini Mirjanić nije napuštao posao na Pravnom
fakultetu, već je zamrznuo status redovnog profesora i nastavio
predavati po ugovoru o dopunskom radu.
Generalni sekretar NSRS-a Aćić kaže da Skupština nije mogla postupiti
drugačije nego Mirjaniću dati „bijeli hljeb“, obzirom da on nije
aktivirao svoj radni odnos na Fakultetu.
„Ja bih se ogriješio da mu nisam isplatio ta tri mjeseca, jer je on, u
smislu Zakona i Odluke, bio lice koje nije imalo regulisan radni odnos,
u smislu punog radnog vremena, isplaćivanja plate, poreza i doprinosa
na tu platu“.
(Ilustracija: CIN)
Mirjanić je u imovinskom kartonu naveo da je 2013. godine od rada na
Pravnom fakultetu i angažmana na „Banja Luka Collegeu“, čiji je
suvlasnik, prosječno zarađivao oko 4.900 KM. Uz to je imao i redovnu
poslaničku plaću od oko 3.600 KM. Danas je dekan Pravnog fakulteta, a
novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je odbio objasniti
zašto je tražio „bijeli hljeb“.
Administrativna komisija NSRS-a mu je odobrila „bijeli hljeb“, ne
ispitujući zašto se on odmah ne vraća na Fakultet. „Iskreno da Vam
kažem, mi smo nastavili praksu od ranije da se taj „bijeli hljeb“ daje
svima. (…) Možda tu ima nekog vida kolegijalnosti prema poslanicima od
članova Administrativne komisije. Nikad, zaista, u praksi i prije mene,
nikad nije odbijen ničiji zahtjev“, kaže predsjednica Komisije,
poslanica Demokratskog narodnog saveza (DNS) Spomenka Stevanović.
Komisija je bez ikakve provjere odlučila da „bijeli hljeb“ dobije još
27 bivših poslanika NSRS-a. Devet članova Komisije koju čine poslanici
iz vlasti i opozicije su sve zahtjeve odobrili jednoglasno.
Goran Mutabdžija, bivši ministar prosvjete i kulture RS-a, je
primio skoro 20.000 KM „bijelog hljeba“. Svoj status na fakultetu je
zamrznuo, a za to vrijeme je pisao knjigu. (Foto: CIN)
Pisanje knjige uz bijeli hljeb
Na sličan način odlučuju i u Vladi RS-a. Bivši ministar prosvjete i
kulture Goran Mutabdžija je od januara do jula 2015. godine primao
„bijeli hljeb“, dobivši za to vrijeme skoro 20.000 maraka.
Mutabdžija je od 2009. godine predavač na Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a 2013. godine je zamrznuo status. Ni
on se nije odmah vratio na posao na Fakultet, već je pola godine primao
„bijeli hljeb“ i pisao knjigu. Ministarstvo mu je odobrilo plaću po
završetku funkcije, iako su znali da Mutabdžija ima posao na fakultetu.
Iz Ministarstva su u dopisu CIN-u objasnili da u to vrijeme nisu
imali potvrdu da je Mutabdžija aktivirao radnopravni status ili se
zaposlio na drugom mjestu. Bivši ministar je rekao da je samo iskoristio
pravo koje mu daje Zakon.
Pravnici sa kojima su novinari CIN-a razgovarali smatraju da radni
odnos ne može ostati zamrznut i nakon završetka mandata. „Sve drugo bila
bi, po meni, zloupotreba ovlaštenja rektora, dekana i tome slično. Jer,
ako ima nekoga kome je javna funkcija prestala, nema potrebe da on
prima javna sredstva. On ima svoj radni odnos koji mu se odmah aktivira.
Zovem te na posao – ako nećeš da dođeš, dobijaš otkaz“, kaže advokat
Miloš Stevanović.
Sekretarijat Ministarstva nije naišao na nepravilnosti u ovom slučaju, a ni na Univerzitetu ne vide problem:
„To je za nas čisto. Zašto su oni njemu dali šest mjeseci, a imao se
gdje vratiti, to ja ne znam“, kaže za CIN v.d. rektora Univerziteta
Stevo Pašalić.
Dragoljub Reljić, generalni sekretar Vijeća naroda RS-a, kaže da
se propisi koji uređuju pravo na „bijeli hljeb“ moraju preciznije
definisati. (Foto: CIN)
Bolje plaća nego penzija
Iako u Vijeću naroda RS-a kažu da penzioneri ne mogu dobiti „bijeli
hljeb“, novinari CIN-a su otkrili da je delegat Fehret Terzić na ime ove
privilegije za šest mjeseci primio skoro 17.500 KM.
„Ovo je jedna klasična pravna praznina u Zakonu koja se mogla
tumačiti i ovako i onako jer nigdje striktno nije pisalo da oni koji su
ranije stekli (op.a. penziju) ne mogu da primaju i nemaju pravo na
‘bijeli hljeb’“, kaže rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne
poslove Sanela Kovačević.
Dok je primao „bijeli hljeb“, Terzić je imao pravo na penzije i u
Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Hrvatskoj. Novinarima CIN-a je
rekao da je rješenja o prekidu primanja obje penzije poslao službi
Vijeća i da nije znao da nema pravo na naknadu ako ima zamrznutu
penziju: „Nisam znao nit’ mi je ko rekao. Sve papire koje su tražili od
mene, ja sam im dostavio“.
U Vijeću kažu da imaju rješenje o Terzićevom pravu na penziju u FBiH,
ali generalni sekretar Dragoljub Reljić nije znao objasniti zašto je
Vijeće odlučilo protivno Zakonu: „Ne mogu nikako da vidim pravni osnov
na osnovu čega je penzioneru dato pravo na ‘bijeli hljeb’“.
Da je Terzić umjesto „bijelog hljeba“ primao penziju, mjesečno bi dobijao oko 480 KM, umjesto skoro 2.898 KM.
Nakon razgovora sa novinarima CIN-a Predsjedništvo Vijeća naroda RS-a
je odlučilo da promijeni proceduru dodjele „bijelog hljeba“. Od sada će
delegati, kao i poslanici u NSRS-u, pisati Administrativnoj komisiji
zahtjev za dodjelu uz koji će priložiti i izjavu o svom radnom statusu.
„Mi ćemo kao institucija biti pokriveni da nismo mi samostalno i bez
ikakve druge neke provjere njima omogućili ostvarivanje tog prava“,
objasnila je Kovačević.
Firma „Premier“ bivše poslanice NSRS-a Rankice Panić iz Doboja
je na kraju godine u kojoj je ona uzimala „bijeli hljeb“ imala dobit
veću od 700.000 KM. (Foto: CIN)
Hiljade maraka iz budžeta za privatnike
Administrativne službe u institucijama ne provjeravaju da li
kandidati za „bijeli hljeb“ imaju druge izvore prihoda, sem ako to nije
stalni posao u javnom sektoru u Republici Srpskoj.
„Da li je on zloupotrijebio period primanja ‘bijelog hljeba’ pa radio
u nekoj privatnoj firmi na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o
dopunskom radu pa na osnovu toga primao i više, mi ne znamo. Nije nam ta
informacija dostupna niti je relevantna za nas“, objašnjava za CIN
generalni sekretar NSRS-a Marko Aćić.
Ovakav način rada omogućio je da „bijeli hljeb“ na račun budžeta dobije i sedam privatnika.
Bivši poslanik iz SNSD-a Goran Mitrović, Rankica Panić iz DNS-a i
Dragutin Škrebić iz Narodne demokratske stranke (NDS) vlasnici su
privatnih preduzeća i važe za uspješne biznismene.
Svi su tokom mandata i primanja „bijelog hljeba“ direktorske pozicije
u firmama ustupili članovima svojih porodica. Međutim, i dalje su bili
vlasnici firmi i njihovog kapitala. Na taj način su izbjegli eventualni
sukob interesa.
Škrebić je vlasnik firme „Škrebić Company“ koja u Tesliću proizvodi
obuću. „Bijeli hljeb“ je uzimao dva puta – 2006. i 2014. godine.
Posljednji put je iz budžeta dobio skoro 17 i po hiljada maraka.
Dragutin Škrebić, bivši poslanik NSRS-a, kaže da je njegov
postupak zakonski i moralno čist kao suza: „Apsolutno! Da dignem glavu
kao ovan i pogledam svakom u oči u odnosu na druge koji to ne mogu“.
(Foto: CIN)
Na početku drugog poslaničkog mandata 2010. godine poziciju direktora
je prepustio supruzi. U 2015. godini, kada je Škrebić primao „bijeli
hljeb“, njegova firma je imala dobit od skoro milion maraka. U
imovinskom kartonu na kraju 2014. godine je napisao da preduzeće vrijedi
2,83 miliona maraka.
Škrebić kaže da mu taj novac nije potreban, ali ga je uzeo jer mu to Zakon omogućava. Uzeo bi ga ponovo, ako mu Zakon dozvoli.
„Državi plaćam poreze i doprinose. Iz tih poreza i doprinosa je taj
‘bijeli hljeb’. Ja sam taj ‘bijeli hljeb’ zaradio za razliku od nekih
drugih koji nisu. I tu je i zakonski i moralno čisto kao suza.“
Isto misli i bivša poslanica Rankica Panić, vlasnica firme „Premier“
iz Doboja. Nju je na direktorskoj poziciji u „Premieru“ zamijenio suprug
malo prije nego će ona preuzeti mandat u NSRS-u. Panić je 2010. godine u
imovinskom kartonu napisala da firma vrijedi pola miliona maraka, dok
ju je na kraju mandata procijenila duplo vrednijom. Dok je Panić bila
poslanica, njena firma je sa javnim preduzećima sklopila poslove
vrijedne najmanje 1,22 miliona KM.
U vrijeme dok je primala „bijeli hljeb“ Panić je postala vlasnica još
jedne firme za posredovanje u trgovini – „Global Export“. Ona je za
pola godine primila skoro 18.000 KM budžetskog novca. Smatra da nije
pogriješila, jer je iskoristila svoje pravo te da je novac za te svrhe
planiran budžetom.
„Da se mi odreknemo, da se ja kao pojedinac odreknem, onda bih ja
trebala da imam informaciju gdje su uložena ta sredstva u budžetu“, kaže
Panić.
Njen kolega, bivši poslanik Goran Mitrović, je u imovinskom kartonu
uoči izbora 2014. godine napisao da njegove četiri firme vrijede 16
miliona maraka.
On je prije političke karijere imao dvije firme – „Gold-MG“ u Donjem
Žabaru i „Euroinvest“ u Brčkom – koje se bave uzgojem stoke te
proizvodnjom i prometom stočne hrane. Rukovođenje firmama je pred
lokalne izbore 2008. godine prepustio supruzi Dušanki i saradniku Mići
Simićeviću, a on je postao načelnik Općine Donji Žabar. Poslije dvije
godine je postao poslanik u NSRS-u. U periodu mandata osnovao je
„Buffalo-trade“ u Brčkom i postao suvlasnik firme „Medicus-Vet“ u
Ugljeviku.
Dok je Mitrović bio poslanik, „Gold-MG“ je tri puta sklapao poslove
sa Robnim rezervama RS-a, vrijedne najmanje pola miliona maraka. U
vrijeme kad je Mitrović iz budžeta dobio oko 16.800 maraka „bijelog
hljeba“ ova firma je imala dobit od skoro 250 hiljada maraka. „Gold-MG“
je u 2015. godini od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede RS-a dobio više od 230 hiljada maraka poticaja.
Kada mu je isteklo pravo na „bijeli hljeb“, Mitrović se vratio na
direktorsku poziciju u firmi „Gold-MG“. On nije želio razgovarati sa
novinarima CIN-a.
Spomenka Stevanović, predsjednica Administrativne komisije
NSRS-a, obećala je da će učiniti sve da se „bijeli hljeb“ ukine. (Foto:
CIN)
Za razliku od Škrebića, Mitrovića i Panić koji su se formalno
sklonili sa mjesta direktora svojih preduzeća, Ibrahim Kujan iz SDA,
Dubravko Suvara iz SNSD-a, Budimir Aćimović iz SP-a i Miroslav Kraljević
iz SNSD-a su rukovodili svojim firmama i za vrijeme mandata. Kujan,
Suvara i Aćimović tvrde da u vrijeme „bijelog hljeba“ nisu primali plaće
u svojim firmama. Za „bijeli hljeb“ ovoj četverici političara je iz
budžeta dato skoro 51.500 maraka.
Generalni sekretar Vijeća naroda RS-a Dragoljub Reljić je svjestan
nedostataka propisa koji se odnose na „bijeli hljeb“: „Mijenjati se
nešto mora“.
Sa tim se slaže i generalni sekretar Narodne skupštine RS-a Marko
Aćić i kaže da je Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a star i
zreo za promjene.
Većina intervjuisanih sadašnjih i bivših funkcionera kažu da bi
podržali ukidanje ove privilegije. Međutim, niko od njih do sada nije
pokrenuo takvu inicijativu.
„Nesreća je što treba da ga mijenjaju oni koji su sami sebi dali pravo“, kaže bivši poslanik i delegat Budimir Aćimović.
(Ilustracija: CIN)
Izvor CIN