Pitanje radnog vremena nedjeljom postaje sve značajnije u
Bosni i Hercegovini.
U Republici Srpskoj Sindikat trgovine, ugostiteljstva,
turizma i uslužnih djelatnosti aktivno zagovara izmjene zakona kako bi se
nedjelja proglasila neradnim danom, a i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH
usvojio je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini, koji predviđa neradnu nedjelju
i praznike za zaposlene u trgovini. Nakon javne rasprave, Prijedlog zakona bit
će upućen u parlamentarnu proceduru, a stupiće na snagu ako ga prihvate oba parlamentarna
doma.
Trenutno je neradna nedjelja ponovo aktuelizovana u
Banjaluci.
Naime, članovi SDS-a u Banjaluci prikupili su 1300 potpisa
građana za inicijativu “Stop neradnoj nedjelji” te ih danas predali
Gradskoj upravi. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Banjaluka, Željko Raljić,
istakao je da je inicijativa iznad politike i fokusirana na velike trgovačke centre.
Inače ovo nije prva inicijativa za neradnu nedjelju u
Banjaluci.
Slično je pokušao i gradonačelnik
Draško Stanivuković.
Podsjetimo, Gradska uprava Banjaluka je 2021. godine
prikupljala mišljenja i razgovarala sa stručnjacima o uvođenju neradne
nedjelje, dok je gradonačelnik najavio donošenje odluke do kraja godine.
Međutim, odluka o neradnoj nedjelji je više puta odgođena, iako je Stanivuković
isticao njen značaj za poboljšanje položaja radnika u gradu.
Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih
djelatnosti Republike Srpske, ponovno će tražiti izmjenu zakona o trgovini radi
uvođenja neradne nedjelje u Srpskoj.
Potvrdio je to
predsjednik Sindikata, Goran Savanović na konferenciji za štampu pred 1. maj,
navodeći uticaj trgovačkog lobija kao prepreku. Upozorio je da trgovački lobiji
sputavaju usvajanje odluka o neradnoj nedjelji, te pozivao gradonačelnika i
predsjednika Skupštine grada na pregovore radi postizanja dogovora o ovom
pitanju.
Savanović je ranije za BUKU vezano za regulisanje rada
nedjeljom rekao da je Sindikat otvoren za dvije opcije- ukoliko ne bude moguća
stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj
nedjelja u kojima radnik može da radi, na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali
u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Kao primjer navodi
Sloveniju, gdje ukoliko je riječ o 17 sedmica rada, rad je plaćen 250 posto, a
ako se radi 18-19 sedmica godišnje, onda su one plaćaju 500 posto.
U tom pravcu će, vjeruje, moći izvući pobjedu nad
poslodavcima koji sve češće, uslijed nedostatka kvalitetne radne snage,
samoinicijativno skraćuju radno vrijeme nedjeljom.
Na pitanje kako je sada plaćen rad nedjeljom, Savanović
pojašnjava da je plaćen kao sasvim običan radni dan, s tim da radnici kao
slobodan dan koriste neki drugi u toku sedmice, ali biti slobodan u nedjelju
ili srijedu jednostavno nije isto.
ŠTA KAŽU GRAĐANI
Provjerili smo i šta o neradnoj nedjelji misle Banjalučani:
Tanja Todić:
“Treba ukinuti rad nedeljom. Ako to funkcioniše u jednoj Austriji i Njemačkoj,
zašto ne bi moglo i ovdje. Možemo dan ranije obezbijediti sve što nam je
neophodno”.
Irena Milivojević: “Ja sam za to da ljudi imaju pravo na odmor
nedeljom, a mi ako nabavimo nešto ranije nije propast svijeta”.
Stevan Umljenović:
“Ako ćete iskreno, meni je sasvim svejedno. Ali i tim ljudima treba odmor
i ne bih imao ništa protiv da je to nedelja. Naravno, ako se već donese odluka
da mogu, treba obavezati poslodavce da radnici budu adekvatno plaćeni, jer ipak
je to nedelja.”
Srbo Tešić:
“Kratko i jasno – ukinuti rad nedeljom. Evo ja obično kupujem u zadnji tren i
često je to nedeljom, ali svakako sam za to radnici taj dan budu slobodni, a ja
ću potrebne namirnice nabaviti u subotu”.
Mačkić Ljiljana:
“Valjda je red da budu slobodni nedeljom. I ovako svaki dan rade duže nego što
treba i zaslužili su nedelju slobodnu”.
Vedrana Sekulić:
“Nisam do sada razmišljala o tome, ali meni lično ništa ne bi značilo da tržni
centri rade nedeljom do 22 sata. Ako već tržni centri rade, onda je bitno da su
na to pristali radnici, da su oni zadovoljni i adekvatno plaćeni”.
Sergej Žabić:
“Meni ništa ne znači rad tržnih centara do 22 sata, što se mene tiče taj dan ni
ne moraju raditi ni do 16 sati, kako je sada zakonom definisano”.
Podsjetimo, neki gradovi i opštine u BiH su u protekle dvije
godine odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju poput Bijeljine, Višegrada,
Mrkonjić Grada, Mostara, Čapljine, Livna, Sanskog Mosta, Zvornika, Kiseljaka…