Prema podacima do kojih je došla navedena televizija sredinom 2015. godine, kladionice u Federaciji su entitetu, na ime poreza, dugovale oko 40 miliona maraka.
Zakonska rješenja
Ako se navedenom iznosu poreznog duga dodaju kamate i troškovi postupka, dug kladionica prema državi penje se na 60-ak miliona maraka. Razloga što naplate poreza nema je puno, a osnovni su loša zakonska rješenja.
“Mi imamo postojeće zakonsko rješenje gdje se za igre na sreću ne plaća PDV. S druge strane, imate da se plaća na sve ostalo, između ostalog, na lijekove, hljeb, knjige. Mislim da je to stvar koju bi trebalo u idućem razdoblju promijeniti.
Također, i s gledišta Zakona o porezu na dohodak, igre na sreću, odnosno dobiti do 100 KM nisu oporezivani i ja ne vidim razloga zašto se i taj dio ne bi oporezivao”, kazao je za TV1 Šerif Isović, v. d. direktora Porezne uprave FBiH.
Aktuelni zakoni idu na ruku kladioničarskim lobijima.
Poreznoj upravi ruke su vezane, pa tako i kada dobiju sudsku potvrdu, gotovo je nemoguće prinudno naplatiti dugove kladionica, jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta.
A same kladionice najčešće nemaju imovinu.
Stoga iz Porezne uprave predlažu donošenje interventnog zakona kojim bi se utvrdio rok za plaćanje dugova. Izvori TV1 ističu i da je ova problematika zapuštena godinama ranije.
Svaki od predmeta koji se tiču kladionica, navedeno je u spomenutom mediju, treba provjeriti posebno, te vidjeti posjeduju li ikakvu imovinu koja može dati mogućnost naplate.
Ovisnost o kocki
Kao što smo spomenuli, od svih evropskih zemalja Bosna i Hercegovina prednjači po broju kladionica, a to su pokazala nedavno objavljena istraživanja više relevantih institucija u zemlji i Evropi. Stručnjaci upozoravaju da su kladionice veliki problem koji opterećuje bosanskohercegovačko društvo.
Čak pola miliona ljudi u zemlji novac daje kladionicama.
To je, okvirno, čak jedna četvrtina kompletnog stanovništva u BiH. Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg broja kladionica, zatvaraju se trgovine, knjižare i na tim mjestima otvaraju se kladionice u koje zalaze osobe svih životnih dobi, a koje se u beznađu života nadaju “brzoj zaradi”.
Nada Matović, voditeljica Grupe patoloških kockara, koja djeluje pri Zajednici klubova liječenih alkoholičara HNŽ-a “Dr. Vladimir Hudolin” Mostar kazala je ranije za Večernji list da se Mostar pretvara u leglo ovisnosti o koci, jer u ovom gradu već sada živi oko 1000 patoloških kockara.
Upozorila je da se klade starci, djeca, muškarci, žene, a veliki je broj i slučajeva gdje su o kocki ovisne cijele porodice.
Matović je upozorila da možda izgleda da je kocka zlatna koka države, ali će država u budućnosti više uložiti u liječenje ovisnosti o koci nego što joj je prethodno bila dobit. Nadalje, upozorila je da je teže izliječiti ovisnost o kocki nego ovisnost o alkoholu.