Bosna i Hercegovina ima još manje od mjesec dana da ispuni ključne preporuke međunarodnih finansijskih institucija i izbjegne stavljanje na sivu listu zemalja sa povećanim rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, a rok za usvajanje presudnih zakona ističe krajem marta. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, zakoni koji bi omogućili ispunjavanje standarda moraju stupiti na snagu najkasnije do tog roka, jer bi u suprotnom zemlja mogla ponovo završiti pod pojačanim nadzorom FATF-a, što bi imalo ozbiljne posljedice po ekonomiju, bankarski sektor i svakodnevni život građana.
Da bi izbjegla sivu listu, BiH mora hitno usvojiti Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje, te uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Ove mjere dio su šireg paketa od oko dvadesetak preporuka koje se odnose na jačanje sistema za borbu protiv pranja novca i povećanje transparentnosti finansijskih tokova. Upozorenja dolaze i iz MONEYVAL-a, gdje ističu da je naredna evaluacija BiH planirana tek 2031. godine, što znači da bi eventualno stavljanje na sivu listu moglo potrajati godinama prije nego što zemlja dobije novu priliku za izlazak.
U posljednjem izvještaju zabilježen je određeni napredak u bankarskom sektoru i institucionalnom okviru, ali su identifikovane brojne slabosti, uključujući nedovoljnu upotrebu finansijske forenzike, slab kvalitet finansijskih istraga i nedovoljno proaktivno djelovanje pravosuđa. Poseban problem predstavljaju nedostatak nadzora nad notarima i drugim pravnim subjektima, kao i nedovoljna transparentnost u dodjeli sredstava nevladinom sektoru, što dodatno povećava rizik od zloupotreba i pranja novca.
Stavljanje na sivu listu bio bi ozbiljan signal stranim investitorima i međunarodnim partnerima da u BiH postoje problemi u transparentnosti finansijskih transakcija, što bi moglo dovesti do smanjenja ulaganja i povećanog opreza finansijskih institucija. U Međunarodni monetarni fond-u upozoravaju da zemlje na sivoj listi često bilježe pad stranih investicija, veće troškove međunarodnih transakcija i povećan rizik za stabilnost finansijskog sistema, uz mogućnost gubitka korespondentskih bankarskih odnosa sa inostranim bankama. To bi značilo da bi svaka međunarodna uplata ili isplata prema BiH bila dodatno provjeravana, što bi automatski dovelo do sporijih i skupljih transakcija za građane i privredu, dok bi pojedine strane banke mogle čak prekinuti saradnju sa bankama iz BiH zbog procjene visokog rizika.
Negativne posljedice osjetile bi se i na evropskom putu zemlje, jer bi stavljanje na sivu listu dodatno usporilo integracije i otežalo priključenje jedinstvenom evropskom platnom prostoru SEPA, koji bi omogućio brze i jeftinije transakcije sa državama EU. Najveći teret osjetili bi građani koji primaju novac iz inostranstva, dijaspora koja šalje doznake, kao i domaće firme koje posluju sa partnerima iz Evrope i svijeta. Iako rok ističe krajem marta, za sada nema značajnijih pomaka u usvajanju ključnih zakona, a hoće li institucije uspjeti da ispune minimum međunarodnih zahtjeva i izbjegnu dugoročne finansijske posljedice po državu, privredu i građane, ostaje neizvjesno.