Pojačana je nacionalistička retorika. Nastavljeno procesuiranje ratnih zločina, ali je napredak spor. Civilnim žrtvama rata i dalje se uskraćuje pravo na pravdu i nadoknadu štete.
Uoči oktobarskih izvora pojačana je netrpeljivost izmedju Bošnjaka, Hrvata i Srba – uglavnom nacionalističkim verbalnim ispadima.
Pojačano su nastavljeni zahtjevi za odvajanje Republike Srpske iz BiH što ugrožava stabilnost zemlje. Hrvatski političari ponovno počeli propagandu za kreiranje hrvatskog entiteta.
U julu 2010, uoči 15.-te obljetnice genocida u Srebrenici, nekoliko visokih srpskih dužnosnika dalo je izjavo u kojoj se glorificiraju počinitelji zločina, uključujući i Radovana Karadžića, te negira da se u Srebrenici desio genocid.
Istrage i suđenja nastavljena se pod pokroviteljstvom međunarodnih službenika. Krajem septembra pedesetak optuženih je čekalo početak procesa pred Sudom za ratne zločine, dvadesetak daljih pred federalnim, a 13 pred sudom u Republici Srpskoj. Istraživanju i procesuiranju zločina silovanja i dalje se pridaje minimalna važnost. Ukupno je još neprocesuiranih oko 10.000 slučajeva ratnog zločina u BiH.
Umnogome tome pomažu neki visoki dužnosnici koji šire nepovjerenje prema sudovima u BiH.
Zaštita svjedoka još je neadekvatna i ostaje jedna od glavnih prepreka za čvrstinu optužbi. Iako ima nekih pokušaja, vlasti nisu uspjele garantirati žrtvama ratne odštete.
Naročito se to odnosi na žrtve silovanja, žene koje još uvijek žive u siromaštvu, nemaju posla, opterećene teškim fizičkim i psihičkim traumama.
BH vlasti priznale su pred UN-om da samo 2.000 žena koje su preživjele torture silovanja prima neku vrstu socijalne pomoći.
Prava manjina takođe nisu doživjela nikakav napredak. Bosna i Hercegovina nije primjenila odluku Evropskog suda za ljudska prava po kojoj valja izmjeniti odluke Ustava o ekskluzivnom pravu isključivo Bošnjaka, Hrvata i Srba da se kandidiraju za vodeće funkcije u zemlji.
Vlasti BiH nastavile su nepoštivati ljudska prava naturaliziranih građana koji su stigli iz arapskih zemalja i nakon rata ostali u zemlji.
Evropski sud za ljudska prava presudio je da se oduzeta državljanstva vrate ljudima i da ih se ne smije istjerati iz BiH.