Ulazak
Bosne i Hercegovine u EU nikada se nije
činio dalji.
Bolje
od nas po tom pitanju stoji i Ukrajina u kojoj je rat, pa i Moldavija koja je
tek nedavno počela proces.
Jasno
to pokazuje tabela koju je objavila Evropska komisija za period 2022/2023 gdje vidimo
da je BiH ubjedljivo najmanje uradila od svih 10 zemalja u 33 područja za
članstvo u Evropskoj uniji.
I ovo
zadnje mjesto je uljepšano i filtrirano smatra politički analitičar Draško
Aćimović, jer su i u Briselu svjesni da ne dobijaju podatke o stvarnom stanju
iz BiH. Prema nekim insajderskim informacijama, dodaje, govorilo se o posebnoj
grupi koja bi se bavila nezavisnim monitoringom stanja u BiH, ali je sve zbog
izbora za Evropski parlament sledeće godine, stavljeno na čekanje.
To,
dodaje, otvara samo nove mogućnosti i daljne manipulacijama oko tzv. ” napretka
BiH na EU putu” koji se zapravo samo ogleda u napretku u imovinskim
kartonima određenih političara: „Upoređući podatak da je samo u zakonadavnoj
sferi BiH u zadnjih 5 godina usvojila 29 zakona, a Srbija više od 1 000 onda
vidimo zašto je EU komisija prikazala ovakvu tablicu. Tužno, žalosno, jadno i
ponižavajuće zvuči svaka izjava o uspjehu, a posebno kada političari kažu da su
napravili dopune i izmjene u zakonu. Da li to treba da nam se računa kao uspjeh
da otvorimo pregovore!? Uspjeh je primjena zakona. Uspjeh je da BiH ne bude
druga po korupciji u Evropi! Uspjeh je da BiH ne bude prva po siromaštvu u
Evropi“, jasan je Aćimović.
A da bi
bilo lakše razumljivo za sve koji pričaju o ovoj temi a misle da se treba
podrazumijevati da EU daje novce bez kontrole, Aćimović kaže da možemo
postaviti pitanje:” Da li bi vi dali novce svojih građana nekom
korumpiranom političaru druge države,
znajći da ti novci nikad neće doći do onoga kome ste ih vi namjenili? To je kao da date komad mesa psu i
kažete mu da ga sačuva za druge pse. Da…. možda ovo i nije pravilan primjer, jer
bi pas možda i sačuvao meso za druge“.
Navedimo
na kraju da je EK kao pozitivan korak u
pravom smjeru istakla usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom
sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i
Zakona o slobodnom pristupu informacijama u institucijama BiH.