Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine danas je održao tematsku sjednicu o aktivnostima nadležnih institucija Republike Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Republikom Srpskom i BiH.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine Maksim Skoko.
“Cilj sastanka je da analizira aktivnosti nadležnih institucija i da se fokusiramo na ono što nam slijedi. Pravi je momenat da se alarmiraju mediji, nevladine organizacije i akademska zajednica da nam pomognu da ne dođe do ovog odlaganja otpada. Zaključke ćemo donijeti za 7 do 10 dana”, rekao je Skoko.
Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, rekao je da su odbor informisali o dosadašnjim aktivnostima vezanim za temu Trgovske gore.
“Vlada RS je izdvojila milion KM za finansiranje aktivnosti vezanih za Trgovsku goru. Smaramo da lokacija Trgovske gore nije dobra za odlaganje ovog otpada”, istakao je on.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, istakao je da je 2019. godine pokrenuta inicijativa za rješavanje ovog problema.
“Žao mi je što je usporen tempo kada je u pitanju rad iz Federacije BiH i vjerujem da će imenovanje Vlade ubrzati stvari. Dostavili smo u zadanom roku sve primjedbe i sugestije. Sa predstavnicima Republike Slovenije smo u kontaktu, gdje smo i našli određena razumijevanja da Trgovska gora nije dobra lokacija za ovaj objekat”, istakao je Košarac.
Dodaje da je njihov cilj da onemoguće Hrvatsku da izgradi ovo odlagalište. Istakao je da nije zadovoljan reakcijom iz Evropske unije vezanim za ovu temu.
Nemanja Galić, iz pravnog tima, rekao je da izrada studije uticaja od strane Hrvatske još nije započeta.
“Ostavljeno je trideset dana da BiH da komentare na predloženu strategiju uticaja. Mnogi subjekti dali su primjedbe na taj dokument, a tražili smo još trideset dana da bi svi mogli dostaviti svoje komentare, ali nismo dobili odgovor na to produženje roka, pa smo iz predostrožnosti dostavili komentare koje smo imali”, rekao je Galić i dodao je da ih zabrinjava nepostojanje alternative za ovu lokaciju.
Emir Dizdarević, ispred Ekspertskog tima, dodao je da BiH ne kasni u rješavanju ovog problema.
“Imamo tačan plan šta treba da uradimo. Ako jedan takav objekat napravite na granici sa BiH ulazite u rizik, a posljedice su neizvjesne”, rekao je Dizdarević. Napominje da su eksperti našli četrdeset primjedbi na sadržaj Studije uticaja.
Podsjetimo da je Hrvatska ozbiljna u namjeri da institucionalne otpade i pominjane opasne otpade iz NE Krško locira na Trgovskoj gori.
Aktivisti godinama upozoravaju na ovaj problem i da, ukoliko se ovaj otpad odloži na ovoj lokaciji, opasnost od nuklearnog otpada prijetnja je za 250.000 ljudi u narednih 300 godina.
Već nekoliko godina djeluje ekspertski i pravni tim koji je oformljen za rješavanje ovog problema, ali tek su ove godine započeli konkretni koraci. Aktivisti su upozoravali na problem neaktivnosti pravnog tima koji duži period ništa nije preduzimao.
Problem Trgovske gore kao lokaliteta za odlaganje nuklearnog otpada traje od 1999. godine kada je Hrvatski Sabor donio Odluku o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, u kojem je Trgovska gora utvrđena kao prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada. Tada je Trgovska gora postala i problem Bosne i Hercegovine, jer lokacija na kojoj je planirano odlaganje otpada direktno pogađa 250.000 ljudi.