Ovaj put u pitanju su demokratija, sloboda i ljudska prava.
Tako od mogućih stotinu poena na kojima se bazira ocjena stanja slobode, Bosna i Hercegovina u izvještaju organizacije Freedom House za 2020. godinu, ima 53.
Isto mjesto zauzeli smo i 2019. godine što je u odnosu na 2018. nazdovanje od dva poena.
Ovaj broj bodova svrstao je BiH u kategoriju država sa hibridnim režimima koji podrazumjeva države u kojima su demokratske institucije krhke i u kojima postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.
I osim ranga koji je zauzela, Bosna i Hercegovina se više ne pominje u ovom izvještaju, dok je godinu dana ranije kada smo zauzeli isto mjesto navedeno da je veliki problem u našoj zemlji korupcija, a tada je takođe konstatovano da Milorad Dodik nastavlja da preispituje Ustavni sud ističući svoju ambiciju ka otcjepljenju Republike Srpske.
Iz regiona Hrvatska ima ocjenu 85, Albanija ocjenu 67, te Srbija 66, i Crna Gora 62.
Upravo Crna Gora i Srbija najviše i nazadovale u regionu izgubivši epitet “djelimično konsolidovanih demokratija” i završivši među zemljama sa hibidnim režimom.
"U Crnoj Gori i Srbiji nezavisni novinari, opozicioni lideri i ostali na koje vlast gleda kao na neprijatelje su se suočavali sa maltretiranjem, prijetnjama, a ponekad i nasiljem. Frustracija javnosti vladajućim partijama je prerasla u velike proteste u obje države, ali nisu uspjeli da izazovu značajne promjene", piše u izvještaju. Pored Srbije I Crne Gore, najveći pad sloboda zabilježen je u Burundiju, Turskoj, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i drugima.
Od 195 ocijenjenih zemalja 83 zemlje su ocjenjene slobodnima, a među njima je i Hrvatska sa 85 bodova.
Najslobodnjije zemlje s apsolutnim rezultatom su skandinavske zemlje- Finska, Švedska i Norveška.
Djelimično slobodno su 63 zemlje, dok njih 49 nije slobodno.
Freedom House je takođe ustanovio da je 2019. godina bila 14. uzastopna godina pada slobode globalno.
Navedimo na kraju i da se izvještaj o slobodama ove nevladine organizacije objavljuje još od 1973. godine, te da prati izborne procese, politički pluralizam, funkcioniranje vlade, slobodu izražavanja i vladavinu zakona u svakoj zemlji pojedinačno.