Unatoč činjenici da se obradive površine u Federaciji BiH prostiru na 721.000 hektara, a u Republici Srpskoj na oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, Bosna i Hercegovina uvozi čak 80 posto hrane.
Najviše uvozimo meso Jedan je to od glavnih razloga enormnog divljanja cijena prehrambenih namirnica u trgovinama diljem ove zemlje u proteklih nekoliko mjeseci. Kako navodi federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović, BiH, kao zemlja s nedovoljno razvijenom poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom, ne može utjecati na snižavanje nabavnih cijena tih uvezenih proizvoda. A uvozimo gotovo sve, od vode kojom ova zemlja obiluje do krumpira koji može uspjeti u svakom vrtu bilo gdje u BiH. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz sektora prehrambene i agroindustrije BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 488 milijuna KM, što predstavlja povećanje za 89 milijuna KM ili 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U izvozu vrijednosno najveći udio imaju masnoće i ulja biljnog te životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo. Vrijednost uvoza znatno je veća i iznosi dvije milijarde KM, što je povećanje od 470,5 milijuna KM ili 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za prehranu, ostatke hrane – hranu za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i ocat. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, sektor prehrambene i agroindustrije u ukupnom izvozu BiH sudjeluje s 5,3 posto, a u ukupnom uvozu s 14,4 posto. Obujam vanjskotrgovinske razmjene tog sektora u prvom polugodištu iznosio je oko 2,5 milijardi KM i veći je za 28,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U razdoblju od siječnja do lipnja u BiH je uvezeno vode u vrijednosti od 109,3 milijuna KM, najviše iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.
Kada je pak riječ o krumpiru, najviše ga uvozimo iz Nizozemske, Njemačke, Egipta, Poljske, Mađarske… Uvoze se i ogromne količine rajčice, kao i grožđa, također namirnica koje uspijevaju u našoj zemlji. Među hranom koja se uvozi u BiH su i mrkva, luk, kupus… Svjesni poremećaja na svjetskom tržištu, koji dovode do enormnog rasta cijena hrane, iz Federalnog ministarstva poljoprivrede nedavno su pozvali sve one koji imaju mogućnost proizvoditi hranu za svoje potrebe da to i učine. Komentirali su i mogu li postojeće površine koje se obrađuju zadovoljiti potrebe domaćeg stanovništva. – Ako je isključivo riječ o primarnoj prehrani stanovništva, površine koje se koriste u FBiH mogu osigurati nužnu prehranu stanovništva.
Uvoz je razlog rasta cijena Međutim, velike poljoprivredne površine koriste se za proizvodnju hrane za životinje koja neizravno utječe na proizvodnju mesa i mlijeka, ali, nažalost, površine nisu dovoljne kako bi osigurale dostatne količine proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla – istaknuli su. Uvoz je razlog i rasta cijena goriva. Naime, BiH uvozi 100 posto prirodnog plina i naftnih prerađevina iako je utroba ove zemlje iznimno bogata i jednim i drugim. Dosadašnje procjene pokazuju kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetaka milijardi KM. Ovim bogatstvom BiH posebno obiluje na području Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke, Tuzlanske županije te Posavine.