Nakon posljednjeg femicida u Bosni i Hercegovini, svakodnevno saznajemo nove detalje odnosa žrtve i počinioca, ali i detalje kriminogene prošlosti ubice Alena Bećirovića. Jedan od tih detalja o kojima je juče javnost izvijestio MUP Kantona Sarajevo jeste i da je prilikom hapšenja ubice pronađeno ilegalno oružje – pištolj.
Tako je još jednom na vidjelo isplivala zanemarena opasnost od prekomjernog ilegalnog naoružanja u rukama bh. građana. Prema procjeni u BiH građani posjeduju 750.000 komada ilegalnog naoružanja.
Smanjenjem ove statistike trebalo bi da se bave sve sigurnosne agencije, a smanjenje ilegalno naoružanja je i jedan od ciljeva Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini za period 2021-2024 godina.
Koliko su ovi ciljevi zapravo provedeni može se iščitavati iz Izvještaja Koordinacijskog odbora za kontrolu oružja i vojne opreme unutar Ministarstva sigurnosti BiH.
U Izvještaju se navodi da su vođene obuke policajaca kako da detekntuju ilegalno naoružanje, ali i obuke za stotine učenika o rizicima i posljedicama korištenja ilegalnog naoružanja.
U 2022. uz podršku UNDP –a izvršeno je uništavanje oružja i dijelova oružja u Ilijašu, željezara „Ilijaš“.
“Dana 21.11.2022. godine, uništeno je 2.490 komada oružja i dijelova oružja. U okviru provedbe ovog programskog cilja, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona izvršilo je samostalno uništavanje 104 komada oružja i 15 komada spremnika za municiju. Uništavanje je izvršeno 19.12.2022. godine u preduzeću CIBOS Zenica“, navodi se u Izještaju.
Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost za Buku kaže da Bosna i Hercegovina i dalje nije svjesna koliki je problem ilegalnog oružja.
„Osim kada nakon ovih neželjenih događaja, ubistava, dođe do informacije da je osumnjičeni izvršio krivično djelo nelegalnim naoružanjem. Također, na to nas upozoravaju zadnjih 30 godina brojne međunarodne organizacije koje svake godine izdaju izvještaje o tendenciji samog ilegalnog naoružanja. Zašto nema velikih akcija, nema iz jednog prostog razloga što naši reprezentativni organi rade po posljedici, a nema proaktivnog pristupa, proaktivnog djelovanja, paušalnog djelovanja i rada na terenu samo po toj liniji kriminaliteta“, rekao je Dizdareviž za Buku.
Iako se deklarativno zalaže za smanjenje ilegalnog naoružanja očigledno je da su napori države minimalni, a učinkovitost nedovoljna.
„Nažalost odgovor države se dešava posljedično i vidimo nekoliko preventivnih akcija koje rade pojedina ministarstva kad je u pitanju ilegalno naoružanje. Ako uzmemo činjenicu da je broj legalnog naoružanja skoro dosego na 1.200.000 komada onda zapravo na taj broj koji je pod nadzorom nadležnih policijskih organizacija dodaje se tri odnosno sedam puta tamni broj, a to je upravo nelegalno naoružanje što ukazuje da skoro svako drugo domaćinstvo, odnosno svaka druga osoba u BiH je naoružana. Na koji način se to može riješiti, upravo jednim multisektoralnim pristupom a prije svega proaktivnim pristupom policijskih organa kroz rad“, kaže Dizdarević.
Upitan da ocijeni provedbu Strategije kojom se bave brojna tijela u BiH, Dizdarević ne daje visoku ocjenu.
„Mi u BiH, posebno kad je u pitanju državni nivo, prije svega imamo problem u samom donošenju strategija. Možete misliti onda kakav problem imamo u implementaciji strateških dokumenata. Tako da je moj odgovor, niti sam zadovoljan niti se implementiraju na način kako su propisane, niti imamo efekte niti efikasnosti u smislu nekih prevelikih pozitivnih pomaka“, rekao je Dizdarević za Buku.
Tako je većina strategija, na kraju, reda radi.
„Sve strategije su zapravo administrativne norme koje propisuju i preporučuju, ali ne obavezuju sve druge organe da postupaju po njoj tako da po tom pitanju imamo loše rezultate“, zaključuje Dizdarević.
OSCE: Broj komada oružja u rukama bh. građana raste, krajnje je vrijeme da BiH pooštri odredbe o kontroli
Iz Misije OSCE-a za Buku kažu da i dalje svjedočimo da najsmrtonosniji slučajevi nasilja u porodici, nasilja od strane intimnih partnera i rodno zasnovanog nasilja uključuju upotrebu vatrenog oružja. S obzirom na to, dodaju, da broj komada vatrenog oružja u posjedu građana BiH raste od 2020. godine, krajnje je vrijeme da BiH pooštri odredbe o kontroli naoružanja.
„Misija je pozvala nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da pooštre kontrolu vatrenog oružja kroz izmjene i dopune zakona koji regulišu vlasništvo i posjedovanje vatrenog oružja te da ih potpuno usklade sa zakonodavstvom EU i drugim međunarodnim standardima, ističući da građane treba ohrabriti da vatreno oružje predaju organima za provođenje zakona na uništavanje”, dodaju iz OSCE-a.
Ilegalno naoružanje, ali i zloupotreba legalnog naoružanja problem je od kojeg bh. Vlasti okreću glavu, a njihova borba na smanjenju naoružanja kroz razne projekte i strategije je uglavnom bez efekta.