Iako je Bosna i Hercegovina formalno dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, suštinski napredak na evropskom putu i dalje je spor, neujednačen i bez konkretnih rezultata za građane.
U političkim izjavama često se govori o „evropskoj perspektivi“ i posvećenosti reformama, ali u praksi ključni procesi godinama stoje ili se provode samo djelimično. Građani BiH zasad gotovo da ne osjećaju stvarne koristi od evropskih integracija.
Reforme na čekanju, blokade konstanta
Najveće prepreke na putu ka EU ostaju političke blokade, nefunkcionalne institucije i nedostatak stvarne političke volje. Evropska komisija već godinama ponavlja iste zahtjeve: jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa, javne uprave i izbornog sistema.
Međutim, većina tih obaveza se odgađa, relativizuje ili ostaje na nivou parcijalnih rješenja, bez sistemskih promjena.
Složen sistem i stalne krize
Dodatni problem predstavlja izuzetno složen politički sistem u kojem gotovo svaka odluka zahtijeva saglasnost više nivoa vlasti. To često dovodi do dugotrajnih zastoja, međusobnih optužbi i prebacivanja odgovornosti.
Umjesto fokusiranja na reformske zakone i evropsku agendu, politička scena je i dalje opterećena nacionalnim pitanjima, institucionalnim krizama i retorikom koja dodatno usporava integracije.
Šta EU konkretno traži od BiH?
Evropska unija od BiH očekuje:
- usklađivanje vanjske politike s EU,
- jačanje institucija za borbu protiv korupcije i pranja novca,
- transparentnije javne nabavke,
- stabilnije i predvidivije ekonomske politike.
Pomaci u ovim oblastima su spori i najčešće dolaze tek pod snažnim pritiskom iz Brisela.
2026. – nova šansa ili još jedna propuštena godina?
U 2026. godini BiH bi, u najboljem slučaju, mogla napraviti tehničke korake ka otvaranju pregovaračkih poglavlja. Ipak, to zavisi isključivo od toga hoće li vlasti ispuniti ključne reforme koje EU zahtijeva.
Bez konkretnih zakona, funkcionalnih institucija i mjerljivih rezultata, evropski put ostat će sveden na političke izjave i simbolične sastanke.
Građani čekaju, politika odugovlači
Evropska unija i dalje pokazuje spremnost da pomogne kroz finansijske fondove i razvojne programe, ali ta sredstva su sve više uslovljena stvarnim reformama. To znači da bez promjena nema ni ozbiljnog priliva evropskog novca.
Građani od evropskog puta očekuju stabilniju ekonomiju, nova radna mjesta, jaču pravnu sigurnost i manje političkih kriza. Međutim, bez promjene političke prakse i stvarne borbe protiv korupcije, evropske integracije ostaju spor i apstraktan proces, bez vidljivih koristi u svakodnevnom životu.
Iako gotovo svi politički akteri formalno podržavaju članstvo u EU, realnost pokazuje da se evropski put često koristi kao politička fraza, dok se stvarni prioriteti zadržavaju na unutrašnjim sukobima i borbi za vlast.