Kompletna dionica brze ceste kod Gradiške, od granice s Bosnom i Hercegovinom do auto-puta Zagreb – Beograd, mogla bi biti završena prije nego što bh. vlasti otvore granični prelaz na ovoj saobraćajnici, pišu nezavisne.
Prema informacijama koje su Hrvatske ceste dostavile, druga faza dionice od Novog Varoša do auto-puta, koju gradi banjalučko preduzeće Integral inženjering, biće završena u trećem kvartalu ove godine, odnosno na jesen. Istovremeno, potvrđeno je da je prva faza ceste, završena krajem prošle godine, i dalje zatvorena za saobraćaj – jer granični prelaz s bh. strane ne funkcioniše.
Niko ne razgovara o otvaranju prelaza
S druge strane granice, situacija je potpuno drugačija. Nezvanične informacije iz više institucija u BiH ukazuju da se o rješavanju problema graničnog prelaza praktično i ne razgovara.
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH pojašnjeno je da je rješenje za otvaranje prelaza tehnički pripremljeno, ali da se čeka izmjena pravilnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji bi omogućio zapošljavanje carinskih službenika na ovom terminalu. Kako navode, u dokument bi se praktično samo upisao datum otvaranja – kada se on politički usaglasi.
Međutim, u UIO BiH nezvanično tvrde da se Upravni odbor uopšte ne sastaje, jer se čeka rješenje pitanja legitimiteta Vlade Republike Srpske, koju vodi Savo Minić. Zbog toga, kako navode, stoji niz važnih odluka, među kojima je i otvaranje graničnog prelaza kod Gradiške.
Blokade i politički uslovi
Podsjećanja radi, granični prelaz trebalo je da bude otvoren još sredinom decembra, odmah nakon završetka prve faze brze ceste. Međutim, izmjenu pravilnika tada je blokirao Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO BiH.
Prvobitno je kao uslov naveo održavanje redovne sjednice Upravnog odbora, a kasnije se kao prepreka pojavilo i pitanje usaglašavanja koeficijenata raspodjele poreskih prihoda između entiteta.
Kako se izbori približavaju, rješenja se udaljavaju
Sagovornici procjenjuju da će se, kako se budu približavali opšti izbori u oktobru, spremnost za postizanje kompromisa dodatno smanjivati. To otvara realan scenario u kojem će Hrvatska završiti četiri kilometra moderne brze ceste sa po dvije trake u svakom smjeru, dok BiH neće uspjeti da donese odluku o raspoređivanju desetak carinskih službenika na jednom terminalu.
Milioni evra i izgubljen međunarodni kredibilitet
Osim finansijskih gubitaka, BiH trpi i ozbiljnu reputacionu štetu. Zbog unutrašnjih političkih blokada stoji važan međunarodni saobraćajni koridor, za koji je Evropska unija obezbijedila grantove i povoljne kredite.
EU je dodijelila:
- 3,3 miliona evra granta za most na Savi kod Gradiške
- grantove i kredite za auto-put Banjaluka – Gradiška, koji je dio ovog koridora
Prva faza brze ceste koštala je Hrvatske ceste 47,7 miliona evra, dok je most na Savi BiH i Hrvatsku koštao dodatnih oko 30 miliona evra. Treća faza projekta, od Novog Varoša do auto-puta Zagreb – Beograd, iznosiće još 12 miliona evra.
Saobraćajnica od strateškog značaja
Ova brza cesta trebalo bi da bude dio šireg regionalnog koridora koji bi sjever Hrvatske preko Banjaluke povezivao s centralnom Bosnom, a dugoročno i sa jugom Hrvatske i istokom regiona.
Za sada, međutim, ostaje paradoks: asfalt je spreman, most je izgrađen, ali granica – zatvorena