Zemaljski muzej, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Kinoteka BiH.
Ovih sedam institucija kulture od značaja za BiH glavni su kamen spoticanja poslanicima Predstavničkog doma BiH na putu dogovora za usvajanje budžeta bh. institucija.
Predstavnički dom BiH nije uspio u srijedu 15. oktobra 2025. usvojiti budžet za godinu koja se bliži kraju. Osim finansiranja sedam institucija što je nalog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, problem je i 28 miliona KM za dodatno naoružavanje Oružanih snaga BiH, te 20 miliona KM za otplatu duga BHRT-a koji se godinama nalazi pred gašenjem, a Evropska radiodifuzna unija mu prijeti oduzimanjem i prodajom imovine zbog tog duga.
Jučerašnjem Prijedlogu budžeta u hitnoj proceduri usprotivili su se i poslanici HDZ-a BiH.
Poslanici stranaka Trojke glasale su za budžet koji je predložilo Predsjedništvo.
Albin Muslić, poslanik vladajućeg SDP-a u izjavi za Buku podsjeća da je ovo četvrti put da se pokušava usvojiti budžet. Prvi put je vraćen na doradu zbog neprovodivosti kodova za povećanje plata policajcima i vojnicima.
„Nakon toga imali smo dva pokušaja da se razmatra budžet bez prisustva predlagača, a jučer smo se izjašnjavali o hitnoj proceduri. Klub zastupnika SDP-a sva četiri puta je djelovao (glasao) u funkciji usvajanja budžeta upravo iz razloga da se omogući isplata plata državnim službenicima, namještenicima, vojnicima, policajcima i svima koji se finansiraju sa nivoa Bosne i Hercegovine“, kaže Muslić.
Koalicioni partneri van bloka Trojke ne misle isto kao Muslić što on ocjenjuje krajnje neodgovornim ponašanjem.
„Neprihvatljivo, pomalo i bahato“, dodaje Muslić.
O Budžetu će se, ovaj put u redovnoj proceduri, raspravljati krajem oktobra. Tako zahtijevaju procedure i komisijske faze, a sve to ostavlja dovoljno vremena i za trgovine što je uobičajena praksa rada bh. političara.
Opozicija: Očekivani neuspjeh
Dok se vlast u svojim redovima ponaša kao da su rivali, a ne partneri u izvršnoj i (ponekad) zakonodavnoj vlasti opozicija sve posmatra i uočava nefunkcionalnost vladajuće koalicije.
Poslanik opozicionog DF-a Milan Dunović u izjavi za Buku kaže kako nije iznenađen što budžet (ponovo) nije usvojen.
„Kraj je godine, i to je period kada već treba razmišljati o usvajanju budžeta za 2026. godinu. Mi se još uvijek u parlamentu bavimo budžetom za ovu godinu iako su sindikati državnih službenika najavili proteste”, kaže Dunović.
Podsjetimo sindikati državnih policijskih agencija i drugih institucija podnijeli su krivične prijave protiv članova Predsjedništva i ministara u Savjetu ministara.
Dali su i rok za usvajanje budžeta do kraja godine, a nakon toga su najavili štrajk.
Na pitanje da li je neozbiljno da u posljednjem kvartalu u redovnoj proceduri koja je duža od hitne razmatramo budžet za tekuću godinu Dunović odgovara da je neozbiljno što uopšte pričamo o budžetu za tekuću, a ne predstojeću godinu.
“To je zakonska obavezna.”
SNSD: Budžet je neustavan
Obaranje zakona u hitnoj proceduri otvara mogućnost da poslanici djeluju amandmanski. I tu se stvara prostor za ostvarivanje želja SNSD-a. A one su vrlo jasne.
„SNSD nije rušitelj Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti će ikada pristati na njegovo kršenje. Dejton je jasan, institucije kulture pripadaju entitetima i kantonima, odnosno Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Zato stav SNSD-a ostaje nedvosmislen: stavke u budžetu za 2025. godinu koje se odnose na institucije kulture i BHRT moraju biti izbrisane“, kaže šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH Sanja Vulić u izjavi za Buku.
Dodaje da je dva mjeseca pred kraj godine iluzorno govoriti o budžetu za tekuću godinu, ali da joj je nakon saslušanja predstavnika sindikata jasno jda zaposleni zaista ispaštaju zbog političkih neslaganja.
„Krivci za takvo stanje su Komšić, Bećirović i Šmit, a ne bilo koji drugi politički akter. Cilj SNSD-a je da zaštiti prava radnika, ali uz puno poštovanje Dejtona i ustavnog poretka BiH. Do kraja oktobra očekujemo sjednicu Doma, gdje će se vidjeti ko je za dejtonsku BiH, a ko protiv nje“, dodaje Vulić.
Usvajanje budžeta kao španska sapunica
Ekonomisti odavno ne pronalaze stručna pojašnjenja za neusvajanje budžeta, jasno je da se radi o političkim igrama.
Usvajanje ključnog dokumenta za ekonomistu Igora Gavrana je toliko ispolitizovano da su se svojevremeno novoformirane vlasti pohvalile usvajanjem budžeta na vrijeme.
“Jednostavno, vlasti u BiH su toliko neozbiljne, toliko neprofesionalne, toliko ignorišu svoje vlastite obaveze i ono što bi im trebao biti osnovni zadatak, da su naša očekivanja već sveli na to da se i usvajanje budžeta smatra uspjehom i da je nešto tako elementarno, u stvari, bitna i strateška suštinska tema, umjesto da govorimo o samoj strukturi budžeta, da govorimo o tome kolike su njegove manjkavosti, koliko u stvari toga on ne omogućava”, rekao je Gavran za Buku.
On pojašnjava da život u BiH nije stao jer se većina mehanizama bitnih za svakodnevni život reflektiraju kroz entitetske budžete što je jedan od razloga degradacije državnog budžeta.
“To je također pogrešno. Država bi uvijek morala imati primat, i država bi trebala biti ključni faktor. Državni budžet bi trebao biti ključni, i onda bi se vjerovatno na njega i gledalo sa više pažnje, i više se napora poduzimalo u tome i smjeru.”
Deplasirano je, ocjenjuje Gavran, govoriti o neozbiljnosti bh. vlasti budući da one nemaju ni domaći ni međunarodni ugled.
“Mi govorimo o ljudima koji decenijama parazitiraju kao neke vrste mumificiranih likova u foteljama koji ne služe ničem osim samima sebi, koji se isključivo bogate već dugi niz godina, neki decenijama, i vjerovatno čekaju da ih iznesu s nogama naprijed, što bi naš narod rekao, sa radnog mjesta, jer drugačije ga neće napustiti. I kako od takvih ljudi očekivati ozbiljnost? Jednostavno, takvi ljudi reaguju kao i mnogi drugi, isključivo kada počnu gubiti neke privilegije, kada počnu osjećati neke sankcije”, dodaje Gavran.
Ko će prvi popustiti?
Nezvanično, postoji dogovor da obje strane odustanu od dijela svojih zahtjeva, ali trenutno su na starim pozicijama. Za sada niko ne želi odustati. Najtvrđi stavovi su, čini se, u redovima SNSD-ovih poslanika.
Ni SDP, bar trenutno, ne misli popustiti pod uslovima SNSD-a.
„Mi nikada nismo popuštali, osim kada smo pristajali na optimalizacije zbog potrebe osiguranja podrške za usvajanje zakona, ali da se ne dira u suštinu. Konkretno, često se zaboravlja da je usvajanje zakona, samim tim i Budžeta Bosne i Hercegovine u državnom parlamentu regulirano i Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, prema članu IV.3. Ustava Bosne i Hercegovone za usvajanje akata potrebno je osigurati 1/3 glasova iz svakog entiteta. Navedno omogućava političkim partijama iz RS da koriste predmetni ustavni mehanizam i da blokiraju usvajanje Zakona, uključujući i Budžet“, pojašnjava Muslić.
Dodaje da prema članu 10 Zakona o finansiraju institucija Bosne i Hercegovine Savjet ministara BiH ima obavezu da Predsjedništvu BiH uputi Budžet.
„Pitam, da li je to urađeno? Mislim da nije.“
Član 10 pomenutog zakona je jasan: „Vijeće ministara obavezno je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine podnijeti Nacrt Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.”
Gavran kaže kako bi bilo normalno da se uvede mehanizam koji bi zaustavio blokade usvajanja budžeta.
“Kojim bi se obavezala svaka vlast na svakom nivou BiH da do određenog razumnog datuma u svake godine usvoji budžet. Ukoliko se to ne desi, onda se jednostavno raspušta taj parlament, prestaju privilegije, prestaju plaće, prestaju sve blagodeti koje njihove pozicije imaju. Pa onda, ako imamo nove izbore, pa bar neki od njih neće ponovno doći u tu poziciju, i onda bi možda bili ozbiljniji, možda bi imali nekog iskrenog napora da nešto učine po pitanju usvajanja budžeta”, predlaže Gavran.
Dok političari često ne znaju ni tačan iznos svojih previsokih plata koje ne zavise od toga hoće li budžet biti usvojen ili ne, uposlenici državnih institucija u marku znaju koliku mjesečnu naknadu za svoj rad primaju. I baš zbog toga im je bitna svaka marka povećanja. To je neminovnost, ali bez budžeta, njihova prava su na čekanju. Kao i bilo kakav prosperitet sa ov(akv)im političarima.
Ili što bi narod rekao: “Sit glavnom ne vjeruje.”