Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine zauzela drugo mjesto među državama Evropske unije, EFTA-e i zemljama kandidatima za članstvo u EU po udjelu ličnih transfera iz inostranstva u bruto domaćem proizvodu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Prema ovim podacima, lični transferi u BiH iznosili su 7,6 posto BDP-a, čime se zemlja našla odmah iza Kosova, koje bilježi najveći udio doznaka iz inostranstva u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti.
Rekordan iznos doznaka u 2024. godini
Ukupan iznos ličnih transfera u Bosnu i Hercegovinu tokom 2024. godine dostigao je rekordnih 4 milijarde i 167 miliona konvertibilnih maraka, dok su tekući transferi iznosili dodatnih 1,525 milijardi KM.
Ovi podaci potvrđuju snažnu zavisnost domaće ekonomije od novca koji u zemlju dolazi iz dijaspore, ali i važnu ulogu tih sredstava u održavanju životnog standarda velikog broja građana.
Penzije iz inostranstva ključni izvor prihoda
Najveći dio novca koji stiže iz inostranstva odnosi se na penzije bh. penzionera koji su radni vijek proveli van zemlje. Tokom 2024. godine, po ovom osnovu u BiH je uplaćeno 1,386 milijardi KM, što penzije iz dijaspore čini jednim od najznačajnijih i najstabilnijih izvora prihoda za domaćinstva u zemlji.
BiH ispred većine evropskih zemalja
Podaci Eurostata pokazuju da je suficit ličnih transfera zabilježen u svega devet država članica Evropske unije. Najveći suficit, veći od jedan posto BDP-a, imale su:
- Hrvatska – 2,6% BDP-a
- Bugarska – 1,3% BDP-a
- Portugal – 1,2% BDP-a
U poređenju s njima, Bosna i Hercegovina se izdvaja znatno većim udjelom ličnih transfera u ukupnoj ekonomiji, što dodatno ukazuje na snažnu povezanost zemlje s dijasporom, ali i na strukturne izazove domaće ekonomije.