Niz pitanja koja već mjesecima more bh. građane uputili smo ekonomskom stručnjaku Admiru Čavaliću. Ponudio je prognoze na goruće teme – od eventualne nestašice proizvoda, rasta kamatnih stopa u BiH, te nastavka neumorne inflacije, ali se osvrnuo i na najaktuelniji potez čelnika Evropske unije – dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima.
“Bit će izazovno provesti tranziciju do kraja godine, cilj je jako optimistično postavljen. U ovom trenutku se ne vide jasni načini, ali nikada ne treba podcijeniti ono što politika hoće”, govori Čavalić o jučerašnjem dogovoru čelnika država članica Europske unije.
Dodaje kako na svijetu postoji dovoljno nafte koja može postati adekvatna alternativa ruskom gasu.
Ipak, problem ostaje njen transport i transformacija, što može dovesti do dodatnog rasta cijena na globalnom nivou.
“Međutim, mi smo već imali ‘plafon’ cijene. Sada ćemo bilježiti blage tendencije povećanja i nadamo se do kraja godine apsolutnoj stabilizaciji naftnih prilika gdje ćemo imati, ne one ranije cijene derivata, nego nešto više od toga”, očekivanja su ekonomskog eksperta.
Najveću cijenu svega, stava je on, platit će Rusija, a što se tiče naše zemlje – očekuje dodatni pritisak na priključivanje EU u diversifikaciji u obskrbi.
Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?
Evropa se priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je po prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke. No, šta je sa BiH?
“Dvije stvari je ovdje bitno razjasniti. Vjerovatno neće doći do drastičnog porasta kamatnih stopa u toku ove godine, vjerovatno tek naredne. A druga stvar je da to i tada može biti procentualno svega jedan ili dva posto, nemojte zamišljati drastične poraste”, poručuje optimistično Čavalić građanima.
Porast rasta kamatnih stopa se mora posmatrati kao lijek protiv inflacije, zaključio je.
Dodatne upute građanima jesu da postupaju bez panike, da ne povlače novac iz banaka, ali da ipak pročitaju vlastite ugovore kada su u pitanju kreditna zaduženja, te eventualno pokušaju reprogramirati kredite, u zavisnosti od izloženosti.
Jesmo li ‘pregurali’ najrizičnije vrijeme poskupljenja?
Iako se činilo da rastu cijena nema kraja, sada na scenu stupa drugi fenomen, najavljuje Čavalić.
“Inflacija neće dalje rasti, mislim da smo prešli te njene vrhove. Ono čega se sad trebamo plašiti i čekamo rezultate za drugi kvartal ove godine jeste stagflacija. Ona podrazumijeva pad privrednih aktivnosti, obustavu tržišne ekspanzije i inflaciju”, najavljuje Čavalić.
Čeka li nas nestašica proizvoda?
Niz pitanja koja već mjesecima more bh. građane uputili smo ekonomskom stručnjaku Admiru Čavaliću. Ponudio je prognoze na goruće teme – od eventualne nestašice proizvoda, rasta kamatnih stopa u BiH, te nastavka neumorne inflacije, ali se osvrnuo i na najaktuelniji potez čelnika Evropske unije – dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima.
“Bit će izazovno provesti tranziciju do kraja godine, cilj je jako optimistično postavljen. U ovom trenutku se ne vide jasni načini, ali nikada ne treba podcijeniti ono što politika hoće”, govori Čavalić o jučerašnjem dogovoru čelnika država članica Europske unije.
Dodaje kako na svijetu postoji dovoljno nafte koja može postati adekvatna alternativa ruskom gasu.
Ipak, problem ostaje njen transport i transformacija, što može dovesti do dodatnog rasta cijena na globalnom nivou.
“Međutim, mi smo već imali ‘plafon’ cijene. Sada ćemo bilježiti blage tendencije povećanja i nadamo se do kraja godine apsolutnoj stabilizaciji naftnih prilika gdje ćemo imati, ne one ranije cijene derivata, nego nešto više od toga”, očekivanja su ekonomskog eksperta.
Najveću cijenu svega, stava je on, platit će Rusija, a što se tiče naše zemlje – očekuje dodatni pritisak na priključivanje EU u diversifikaciji u obskrbi.
Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?
Evropa se priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je po prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke. No, šta je sa BiH?
“Dvije stvari je ovdje bitno razjasniti. Vjerovatno neće doći do drastičnog porasta kamatnih stopa u toku ove godine, vjerovatno tek naredne. A druga stvar je da to i tada može biti procentualno svega jedan ili dva posto, nemojte zamišljati drastične poraste”, poručuje optimistično Čavalić građanima.
Porast rasta kamatnih stopa se mora posmatrati kao lijek protiv inflacije, zaključio je.
Dodatne upute građanima jesu da postupaju bez panike, da ne povlače novac iz banaka, ali da ipak pročitaju vlastite ugovore kada su u pitanju kreditna zaduženja, te eventualno pokušaju reprogramirati kredite, u zavisnosti od izloženosti.
Jesmo li ‘pregurali’ najrizičnije vrijeme poskupljenja?
Iako se činilo da rastu cijena nema kraja, sada na scenu stupa drugi fenomen, najavljuje Čavalić.
“Inflacija neće dalje rasti, mislim da smo prešli te njene vrhove. Ono čega se sad trebamo plašiti i čekamo rezultate za drugi kvartal ove godine jeste stagflacija. Ona podrazumijeva pad privrednih aktivnosti, obustavu tržišne ekspanzije i inflaciju”, najavljuje Čavalić.
Čeka li nas nestašica proizvoda?
Nešto su više optimistične njegove prognoze po pitanju eventualne nestašice osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda.
“Nestašice neće biti, rasta cijena hoće. Nestašice za BiH je nerealno i nemoguće očekivati. Ja sam se prije nekoliko sedmica susreo sa ukrajinskim parlamentarcima, tamo privreda funkcioniše. Oni imaju zalihe u lukama, samo je pitanje što Rusi ne dozvoljavaju izvoz. I u Evropi i SAD-u su se već ustabilile privredne prilike, jer su prihvatili očekivanja da će ovaj rat duže trajati. Nestašice su gotovo nemoguće u modernoj ekonomiji, osim eventualno u zemljama trećeg svijeta, ali BiH ne spada u tu kategoriju”, naveo je stručnjak.
Ipak, dodao je, robne rezerve je neophodno imati, pa makar i na simboličnom nivou kako bi se građanima poručilo da ne trebaju brinuti.
Što se tiče pomoći domaćim proizvođačima, Čavalić se ne zalaže za klasične subvencije, pa umjesto toga predlaže tzv. ‘pametne grantove’, te rasterećenjem privrede.
Nešto su više optimistične njegove prognoze po pitanju eventualne nestašice osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda.
“Nestašice neće biti, rasta cijena hoće. Nestašice za BiH je nerealno i nemoguće očekivati. Ja sam se prije nekoliko sedmica susreo sa ukrajinskim parlamentarcima, tamo privreda funkcioniše. Oni imaju zalihe u lukama, samo je pitanje što Rusi ne dozvoljavaju izvoz. I u Evropi i SAD-u su se već ustabilile privredne prilike, jer su prihvatili očekivanja da će ovaj rat duže trajati. Nestašice su gotovo nemoguće u modernoj ekonomiji, osim eventualno u zemljama trećeg svijeta, ali BiH ne spada u tu kategoriju”, naveo je stručnjak.
Ipak, dodao je, robne rezerve je neophodno imati, pa makar i na simboličnom nivou kako bi se građanima poručilo da ne trebaju brinuti.
Što se tiče pomoći domaćim proizvođačima, Čavalić se ne zalaže za klasične subvencije, pa umjesto toga predlaže tzv. ‘pametne grantove’, te rasterećenjem privrede.