Da li zemlje regiona uvoze radnu snagu u nedostatku kadra na domaćem
tržištu rada? Koja su deficitarna zanimanja u Srbiji, u Bosni i
Hercegovini, a koja u Hrvatskoj? U Hrvatskoj, preporuke za 2023. godinu
kažu – treba upisivati više zidara, konobara, kuvara i ostalih
trogodišnjih zanimanja. U Srbiji za istu branšu nude iznadprosečne
plate, pa je šefu kuhinje ponuđena zarada u iznosu većem od 3.000 evra.
Bosnu i Hercegovinu stručnjaci napuštaju i odlaze u zemlje EU u potrazi
za boljim uslovima i primanjima, pa tako ovoj zemlji fali bravara,
trgovaca, konobara, kuvara i vozača kamiona.
O ponudi i tražnji na tržištu rada, naročito u letnjoj sezoni, u Temi jutra govore Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Suad Ećo, Udruženje poslodavaca FBIH.
– Svaki zanat zlata vredi, a sada u ovim uslovima kada je moguće da
ljudi daleko više mogu da putuju i da se zaposle u drugim zemljama, pre
svega u Njemačkoj koja toliko menja uslove rada da bi privukla radnu
snagu, onda ta zanimanja govore sve jezike. Za mnoga stručna zanimanja
potrebno je da govorite neki jezik imate licencu, ali imate ova
zanimanja gde imate jedna standard i lako možete da se uklopite u
tržište rada. Na našem gde su najmanje plate onda imate manjak radne
snage. Vrlo mi je interesantno da sada viđam ponude za poslove kao što
magacioner da se kaže ‘dobit ćete 26 godina godišnjeg odmora, dva dana
slobodna tokom nedelje’. To su sve poslovi u kojima su poslodavci do
jučer radnicima davali toliko loše uslove rada i govorili ‘svako kome se
ne dopada može da ide i doći će neko drugi’. Promenilo se to da ljudi
neće da rade te poslove pod tim uslovima ili su otišli. Sada viđamo
ljude iz inostranstva koji preuzimaju te poslove – kazala je Jakobi za N1.
Suad Ećo u Novom danu je rekao kako nedostatak radne
snage u BiH je uzrokovan, prije svega, odlaskom radno sposobnog
stanovništva u zemlje regije poput Hrvatske, ali i Austrije i Njemačke
koja je liberalizirala svoje tržište rada i lako možete doći do radne
dozvole, ali i zbog bljeg standarda, uslova života i plaće.
– Trebamo raditi na boljim uslovima rada, standarda života i
povećanju plaća. Nedostaje stručnih zanimanja – obrazovna politika ne
prati tržište rada. Imate veliki broj nezaposlenih, a poslodavci imaju
problem kako pronaći radnu snagu. Postoji problem između nezaposlenih i
poslodavca kako bi se podmirio nedostatak. Mislim da će se taj trend
nastaviti, u narednih 5 godina nedostajat će 150.000 radnika. Da li ćemo
uspjeti riješiti putem aktivnih mjera zapošljavanja i reformi tržišta
rada ili ćemo morati da liberaliziramo tržište rada i prepustimo ta
radna mjesta nekima kojima je BiH ‘zapad’ – zašto da ne. Hvala Bogu pa
smo došli u poziciju da građanin BH može birati gdje će radit i u kojoj
zemlji. Migracija je bila uvijek prisutna, ali moramo voditi računa da
poslodavci mogu što lakše doći do uposlenika s ciljem razvoja ekonomije i
države. U nekim situacijama se krivica prebacuje na poslodavca pa
određenim institucijima bude drago što ljudi odlaze. Ako se nastavi
ovako i ostanemo bez radnika, šta će biti sa penzionerima? Ko će puniti
budžet? Šta će biti s upisom djece ako bude nedostajalo djece za škole,
šta će biti sa studentima? To je lanac koji bi se otvorio i treba raditi
prevashodno na tome da zadržimo građane u svojim državama. Ne mogu
poslodavci sami utjecati na mjere zapošljavanja, na on na šta se žale
zbog čega napuštaju zemlju – sigurnost, zdravstvo, obrazovanje,
atmosferu koja se izražava pogotovo zadnjih godina i to najviše tjera
ljude iz svojih država – kazao je Ećo.
Hrvatska se muči s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu i turizmu
iako se plaće kreću od 600 do 1.300 eura. Brnardić kaže – plaće su još
niske.
– U sezoni se najviše vidi nedostatak radnog stanovništva, lli ne
dolazi do poboljšanja uvjeta rada. Ono zbog čega hrvatski radnici odlaze
na sezonu u Austriju jeste slobodna dan. Ako radite u Hrvatskoj u
sezoni, ne možete očekivati da će se ispoštovati norme, da ćete imati
period dnevnog ili tjednog odmora, biti plaćeni za prekovremeni rad itd.
To je nešto na čemu treba poraditi. Nedostatak radnika u turizmu i
ugostiteljstvu izravna je posljedica i loših uvjeta rada – kazala je.
U Srbiji je sve više stranih radnika pa tako u hotelima na pozicijama
sobarica u pravo rade strankinje. Problem je nepoštivanje njihovih
radnih prava.
– Dolaze različitim putevima i zauzimaju mesta koja ljudi iz Srbije
neće da rade. Treba da se borimo protiv toga da kažemo ‘to su migranti,
ne tiču me se njihova prava, mene se tiču moja’. Oni trebaju da uživaju
ista prava kao i mi – istakla je Jakobi.
Ećo ističe kako u BiH nedostaje radnika u građevinskom, proizvodnom,
turističkiom i IT sektoru. Problem su procedure izdavanja radnih dozvola
za strance.
– Uvoz radne snage jako kompleksna procedura. Ove godine je 3.500
kvota koju je raspisala Agencija za rad i zapošljavanje, a treba nam
50.000 radnika. Za radnu dozvolu u FBiH treba šest mjeseci, a u RS 20-ak
dana – naveo je.
U Hrvatskoj je gorući problem deficiti zdravstvenih radnika i njegovatelja.