Bosna i Hercegovina mora ubrzano raditi na prelasku sa cestovnog na željeznički transport roba, pokazalo se to i nakon nedavnih blokada drumskih prevoznika kada je ekonomija pretrpjela ogromne gubitke.
I dok EU kroz Plan rasta nudi šansu za infrastrukturne projekte, bh. željeznice su u rasulu – entitetska preduzeća bilježe višemilionske gubitke, gomilaju dugove, a vozovi voze prugama iz prošlog vijeka. “Naše pruge danas izgledaju kao mjesta gdje raste trava između pragova”, upozorava bivši zamjenik ministra komunikacija i transporta BiH Nedžad Branković.
Predsjednik Udruženja konsultanata inžinjera BiH Ešref Gačanin podsjeća da je zemlja nekada imala 3.500 kilometara pruga, a danas “skoro da željeznicu i nemamo”. Posljedice su očigledne – roba je umjesto željeznicom preusmjerena na kamione, što znači skuplji transport, uništene ceste, više zagađenja i – potpunu zavisnost od drumskog lobija.
“U voznom parku imamo 100 cisterni koje ne rade 30 godina. Sve prevoze kamioni – 140 njih dnevno samo za tečne terete. A tri do četiri voza mogla bi zamijeniti sve te kamione”, kaže Namir Mahmutović, direktor Sektora za teretni i putnički promet Željeznica FBiH.
Profesor Osman Lindov saobraćajni kolaps vidi kao rezultat nerazumijevanja uloge željeznice: “Sve smo prebacili na cestu, a nismo shvatili da je željeznica ključ održivog transporta”.
Industrijski giganti poput Cementare Kakanj, ArcelorMittala i GIKIL-a oslanjaju se na Luke Ploče, ali bez snažne željezničke veze BiH ostaje izolovana od evropske mreže. Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto poručuje da će se prioriteti u projektima određivati kroz Plan rasta, uz nadu da će željeznice biti u vrhu liste.
I dok susjedi već testiraju vozove na baterije, BiH i dalje vozi brzinom od 30 km/h prugama koje se nisu modernizovale tri decenije.
Pitanje je – hoće li BiH na vrijeme uskočiti u evropski voz ili ostati na sporednom kolosijeku?