Tokom 2021. godine, Linija za pomoć novinarima
zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u
BiH. Prijavljena su 3 fizička napada na novinare i uposlenike u
medijima, 6 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te 17
prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i
političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Također, zabilježeno je 8
slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na
prethodnu godinu. Povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem
društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama.
Određeni napredak je postignut kada je riječ o procesuiranju
prijetnji i napada na novinare. U periodu od januara do kraja decembra
prošle godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima
ukupno 11 slučajeva je riješeno u korist novinara i novinarki, što je
najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine.
Prema podacima iz godišnjeg istraživanja o nivou medijskih sloboda i
sigurnosti novinara, koje BH novinari provode u okviru regionalne mreže
novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safejournalists, u posljednje
dvije godine zabilježen je veliki broj prijava o zabrani pristupa
informacijama i netransparentnom tretmanu novinara i medija od strane
političara i predstavnika institucija.
Političari su bili veoma aktivni u pokušajima da kontrolišu
uređivačke politike i kreiraju medijske sadržaje. Ovakve negativne
uticaje prepoznale su i organizacije poput Reportera bez granica – u
njihovom izvještaju za 2021. istaknuta je “manipulacija medijima u
političke svrhe, posebno u javnim emiterima“.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH navodi se da su
„visokopozicionirani političari pribjegli javnim napadima i
omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih
radnika, posebno žena. Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a
javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na
novinare i medijske radnike.”
Ovogodišnje istraživanje o medijskim slobodama u BiH iz perspektive
građana koje provode BH novinari i Friedrich Ebert Stiftung pokazalo je
da građani BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama
(70%), dok političke stranke i političari imaju najmanje povjerenje od
strane građana. Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BiH
uopće nije ili je djelomično prisutna, a dvije trećine građana mišljenja
su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH.
Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan – što je za 15% manje u odnosu na 2021. godinu.
Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, BH novinari još
jednom ističu da je neophodno poboljšati zakonsku regulativu kako bi
novinari/ke radili svoj posao u sigurnom i slobodnom ambijentu. U vezi s
tim, pozdravljamo inicijativu grupe zastupnika u državnom Parlamentu
kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da u parlamentarnu proceduru
uputi izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima će se napad na novinare/ke
tretirati kao posebno krivično djelo.
Ta inicijativa je rezultat višegodišnjeg lobiranja Udruženja BH
novinari koje je još 2019. uputilo predstavnicima vlasti na svim nivoima
amandmane na krivične zakone, kako bi se novinari nominalno uveli u
zakone kao profesija koja se treba efikasnije štititi od napada i drugih
krivičnih djela, saopćeno je iz Udruženja/udruge BH novinari – Linija
za pomoć novinarima.