Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić kazala je da se mediji u BiH uglavnom ponašaju kao platforme za političke kandidate kojim je omogućeno da iskoriste vrijeme koje im je stavljeno na raspolaganje za promociju sopstvenih interesa i političkih planova i ideja.
– Nije bilo nekog značajnijeg uplitanja novinara u smislu analiziranja ponuđenih programa, kao i sučeljavanja političkih kandidata kako bi se dobila značajnija debata o određenom problemu – smatra Bičakčić.
Istakla je da je evidentno i odsustvo problema s kojima se građani susreću u ovom periodu. Kao primjer navela je nedavne poplave koje su potpuno izostavljene iz debata koje su se ticale predizbornih kampanja.
– Političkim partijama ostavljena je mogućnost da samostalno iznose stavove i mišljenja bez konkretnog plana aktivnosti koje bi mediji zahtijevali od njih. Uloga bh. medija bila je pasivna i oni su bili više posmatrači nego što su aktivno učestvovali – zaključila je Bičakčić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka Lejla Turčilo pojašnjava da je monitoring obuhvatio televizijske i radiostanice, printane i online medije, te da je postojala određena vrsta različitosti medijskih sadržaja kada je riječ o predstavljanju različitih političkih stranaka, koalicija i kandidata.
– Međutim, ono što je za građane bilo važno jest da ukoliko su željeli dobiti različite informacije o različitim političkim subjektima i kandidatima, morali su konsultovati više od jednog medija – istakla je Turčilo.
Također ovaj monitoring je, kaže, pokazao slične rezultate kao i monitorinzi prethodnih izbornih kampanja “a to je da se je još jednom potvrdila podijeljenost medija po političkim, etničkim i teritorijanim linijama.”
– Osim toga, nedostajale su dublje analitičke i istraživačke priče – istakla je Turčilo i dodala da ni u portalima niti dnevnim novinama nije bilo tekstova koji bi se ticali određenog društvenog problema, nezaposlenosti, problema u zdravstvu itd., koji bi upoređivali programe političkih stranaka i ponudili izvode iz tih programa te dali odgovor na pitanje kako stranke planiraju riješiti ta goruća pitanja u BiH.
– To bi bila generalna zamjerka i printanim i štampanim medijima – zaključila je Turčilo.
Direktor Media plan instituta Radenko Udovičić kazao je da je ove godine bilo mnogo otkazivanja debata političkih subjekata na TV stanicama i naveo primjer kandidata SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji se nije htio pojaviti ni na jednoj TV debati “što je do sada nezabilježeno u BiH, i što bi se moglo označiti kao ignoriranje medija.”
– Najveći problem kada su pitanju TV i radiodnevnici jest to da kada počne izborna kampanja, stranke u principu nemaju pristup dnevnicima, tako da političari koji su na vlasti imaju veliku komparativnu prednost jer se stalno pojavljuju u dnevnicima – mišljenja je Udovičić.
Media plan institut sistematski prati medijsko izvještavanje prije oktobarskih općih izbora radi procjene objektivnog i ravnomjernog pokrivanja izbornih kandidata i njihovih platformi da bi građani BiH mogli napraviti dobar izbor prilikom glasanja.
Projekt se imlementira zahvaljujući podršci Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), vlade Ujedinenog Kraljevstva, Ambasade Kraljevine Norveške, Nacionalne fondacije za demokratiju (NED) i Evropske unije (EU).